BiH: Mjenjačnice ni banke ne mijenjaju kovanice

Brojni građani koji su se ovih dana vratili sa godišnjih odmora iz stranih zemalja u džepovima su donijeli hrpu metalnog novca kojeg nemaju gdje da razmijene jer mjenjačnice i banke u zemlji ga ne primaju i samim tim ne mijenjaju, pišu Nezavisne novine.

Banjalučanka Danijela R. od kad se prije nekoliko dana vratila sa Hrvatskog primorja bezuspješno pokušava da zamijeni stotinjak kuna u kovanicama.

"Da sam znala da će mi ovdje biti beskoristan, novac bih potrošila još tamo. Ovako mi samo preostaje da ga sačuvam do sljedeće godine kada ponovo budem išla na ljetovanje", kazala je ona.

"Ne, ne primamo kovanice. Pokušajte u mjenjačnici", kazali su u jednoj banci u Banja Luci. Međutim, ni u mjenjačnici ne primaju kovanice.

"Ne, ništa gvozdeno ne primamo", kazali su u jednoj od njih, koja se nalazi u centru grada.
Novinari su uspjeli pronaći jednu mjenjačnicu koja uzima metalne kune, ali za jednu marku ih je potrebno izdvojiti pet, dok je prema jučerašnjoj službenoj tečajnoj listi jedna marka vrijedila 3,8 kuna.

Slična situacija je i u Sarajevu, gdje je samo jedna banka pristala razmijeniti siću, dok su sve ostale koje su novinari kontaktirali odbile.

Iz više sarajevskih mjenjačnica je poručeno da novinari odustaju od onog za čim tragamo jer se nijedna ne bavi razmjenom stranog sitnog novca.

Iz Središnje banke BiH je rečeno kako banke mogu, ali i ne moraju da vrše zamjenu stranog kovanog novca, kojeg inače ni oni ne preuzimaju od banaka.

"Različito postupanje banaka uvjetovano je njihovim mogućnostima da strani kovani novac koji zaprime mogu zamijeniti ili prodati u inozemstvu vlastitim kanalima, da li imaju kapacitete (smještaj u trezorima, transport kovanog novca u BiH i prema inozemstvu i sl.) za fizičko manipuliranje stranim kovanim novcem koje je zahtjevno, a pogotovo ograničavajuće kod transporta novca, kao i da ekonomski opravdaju troškove koje imaju u postupanju sa stranim kovanim novcem", kažu u Središnjoj banci BiH.

Ipak, kažu kako propisi Središnje banke formalno ne ograničavaju komercijalne banke da kod mjenjačkih poslova izvrše zamjenu kovanog novca eura, kao i da kod isplata po osnovu zamjene KM za euro isplaćuju kovani novac eura.

Marko Đogo, ekonomista i stručnjak u oblasti bankarstva, kaže kako su banke akcionarska društva koja posluju radi ostvarivanja dobiti i njihovo je da same sebe odrede djelatnost i čime žele da se bave, a čime ne.

"Problem sa stranim sitnim novcem je taj što se radi o malim iznosima i teško je kroz provizije koje se primjenjuju za veće iznose pokriti troškove koje bi banke imale kada bi prihvatale taj novac", kaže on.

Dodaje kako bi ove poslove prije svega trebalo da preuzmu mjenjačnice, ali da se to ne dešava.
"Kod nas je jako nerazvijen sektor mjenjačnica. Svugdje u svijetu gdje je turizam razvijen to su zasebne financijske institucije koje bi u suštini trebalo da primaju strani sitni novac jer bi trebalo da rade sa svim apoenima. Kod banaka je po definiciji osnovna djelatnost primanje depozita i davanje kredita, a konverzija je samo jedan dodatni posao i izvor prihoda koji ne bi smio da bude dominantan i može da iznosi svega nekoliko procenata od ukupnog prihoda banke. Banke nisu postavljene kao netko tko bi trebalo da bude zainteresiran za to, a mjenjačnice koje bi trebalo da budu zainteresirane za takav posao kod nas su nerazvijene jer je i turizam slabo razvijen pa djelatnost konverzije uglavnom vrše banke", zaključio je Đogo.