Autorska djela se ne smiju koristiti bez novčane nadoknade

Poštivanje autorskih prava predstavlja jedno od etičkih načela novinarstva. Novinari, fotografi, kao i svi drugi medijski profesionalci trebaju dobro poznavati ovu oblast kako bi mogli zaštititi vlastita prava, ali i izbjeći situaciju da budu tuženi zbog neovlaštenog preuzimanja tuđih autorskih djela, istaknuto je tijekom radionice ''Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih djelatnika u BiH'', koja je održana u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari.

Prema Europskom sudu pravde, čak i samo jedna riječ može biti autorsko djelo. Pri tome je potpuno nebitno je li to autorsko djelo stvorio netko tko je amater ili profesionalac, naglašava doc.dr. Haris Hasić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku.

''Od autorskih prava novinara svakako će netko zaraditi, ali glavno pitanje je jesu li novinari sami spremni da štite svoja prava. To ne možete očekivati od države, novinari u BiH trebaju sami pokrenuti kampanju podizanja svijesti javnosti kada su u pitanju autorska prava. Mislim da novinari ne poznaju dovoljno ovu oblast, a osim toga, često čujemo komentare kako nema dovoljno vremena i resursa da bi se na to obraćala pažnja. Međutim, osnovni dio novinarske pismenosti su autorska prava – to je abeceda novinarstva i morate znati šta smijete, a šta ne smijete uzimati od drugih osoba'', rekao je Hasić.

Dodaje kako sama činjenica da je nešto objavljeno na internetu, odnosno na društvenim mrežama, ne znači da imate pravo to koristiti bez dozvole. Ukoliko niste sigurni da možete koristiti nešto što je već objavljeno, obavezno prethodno pitajte autora, savjetuje Hasić.

''Autorsko djelo je roba i tako se mora tretirati. Ne možete negdje u kafiću popiti kavu, a da ne platite. Isto je i sa preuzimanjem autorskih djela'', kaže doc.dr. Hasić.

Odvjetnik Kemal Švrakić naglasio je da novinari u zaštiti svojih prava prvo moraju krenuti od osnova, a to su njihovi ugovori o radu ili o autorskom djelu i odredbe koje oni sadrže.

''Tim ugovorima se definira što to vi nekome dajete, odnosno prodajete i veoma je bitno obratiti pažnju na te odredbe. Nositelj autorskog prava po zakonu ima cijeli niz mogućnosti koje može ostvariti pred sudom, nakon što sud utvrdi da su njegova prava povrijeđena. Kada govorimo o naknadi štete, zavisno od stupnja ozljede autorskih prava, u novinarstvu su to u pravilu iznosi do 500 KM koji se isplaćuju po neovlaštenom korištenju teksta ili fotografije, ali mogu biti i veći'', rekao je Švrakić.

Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za tisak i online medije u BiH rekla je kako sve vrijeme treba prvenstveno imati na umu da se novinarstvo treba zasnivati na profesionalizmu i poštivanju visokih etičkih standarda, koje nalaže i Kodeks za tisak i online medije. U slučaju povrede autorskih prava, medijacija i sporazumno rješavanje spora uvijek su bolje rješenje od toga da slučaj dospije na sud, navodi Maida Bahto Kestendžić:

''Prema Kodeksu, novinari mogu koristiti razumne sažetke originala sa navedenim citatima bez izričite dozvole za to. U slučaju povrede prava, žalba se može podnijeti Vijeću za tisak i online medije, kao i samom mediju koji je objavio sadržaj na koji se netko žali. Ljudi nam se često obraćaju sa zahtjevima da se neki tekst ukloni, ali to je posljednja opcija.''

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, rekla je kako je za novinare posebno važno da znaju da nakon što istekne period od pet godina, novinari imaju pravo na nadoknadu od svog poslodavca za svoje autorske tekstove.

''Jedno od etičkih pravila novinarstva je da se ne smiju kršiti autorska prava i uzimati tuđa autorska djela. U BiH još uvijek se dovoljno ne primjenjuju odgovarajuće zakonske odredbe, ali kada se počnu primjenjivati, imat ćemo veliki problem. Zato je važno naučiti novinare kako se štite autorska prava. Ne može se gledati na ono što novinar radi da je to manje vrijedno od npr. pjesme nekog autora, fotografije ili bilo kojeg drugog djela'', naglasila je Rudić.

Radionica u Sarajevu je dio seta aktivnosti koje je pokrenulo Udruženje BH novinari u suradnji sa partnerima Hayat TV, Dnevni list i Srpskacafe uz podršku Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) sa ciljem efikasnije zaštite autorskih prava novinara/ki i medija kroz unapređenje zakonskog okruženja i profesionalnih kapaciteta medijske zajednice u Bosni i Hercegovini i u skladu sa EU Direktivom o autorskim pravima iz ožujka 2019.