Ako vas uhvate na bolovanju ne mirujete - slijedi kazna od 2.000 eura

Ministarstvo zdravstva Hrvatske u zakonskim izmjenama upućenima u javnu raspravu predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije s 2000 na 4000 kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje.

Uz ostalo, za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, kao i za troškove bolničkog liječenja sa sto na 134 kune.

Pročitajte još

Novost u RS-u: 27 poslodavaca tražilo provjeru bolovanja radnika

Predlagatelj - Ministarstvo zdravstva očekuje da će te promjene, uz ostalo, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Uz izmjene Zakona o obveznom zakonskom osiguranju u javnoj su raspravi do 3. studenoga i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a riječ je o dva ključna zdravstvena zakona, najavljena kao početak reforme zdravstvenog sustava.

Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, no detalji cjelokupnog koncepta obaveznih sistematskih pregleda tek će naknadno biti utvrđeni pravilnikom.

Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.

Povećava se i dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.

Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na "lažnom bolovanju", u iznosu od 1060 do 1990 eura ako "namjerno sprječavaju ozdravljenje" ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove.

Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti jača uloga domova zdravlja, a predviđeno je i smanjivanje njihova broja tako da bi ubuduće svaka županija trebala imati jedan dom zdravlja koji bi pružao veću mogućnost specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u domovima zdravlja posljedično zaposliti više specijalista ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista "na terenu". Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, a uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga.