Nitko ne smije biti isključen

U okviru projekta ''Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost-Zastani i poslušaj'', koji implementiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) uz podršku Europske unije i UNICEF-a, iniciraju se i ekspertski pripremaju nacrti Strategija socijalnog uključivanja FBiH, RS i BD BiH.

Radi se o kruni dugogodišnjeg istraživanja i borbe za socijalno uključivanje marginaliziranih, zastupanje njihovih interesa i sudjelovanje u razvoju socijalnih politika BiH. Usvajanje dokumenata bi predstavljalo značajan korak na putu smanjenja siromaštva i socijalne inkluzije. Potreba za unapređenjem inkluzije ranjivih grupa jedan je i od prioriteta Mišljenja Europske komisije (EK) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji objavljenih u maju 2019.kao i potreba za usklađivanjem bh zakona i propisa u skladu sa EU standardima, posebno poglavljem 19. ''Socijalna politika i zapošljavanje'' pravne stečevine Europske unije.

Na čelu tima za izradu strategija je Žarko Papić: ''Sistem socijalne zaštite u BiH je neracionalan, neefikasan i potpuno pasivan. Socijalno uključivanje je drugi koncept gdje se, od pasivnog sistema socijalne zaštite, ide ka aktivnom sistemu socijalnog uključivanja, gdje su sve marginalizirane grupe u centru. Socijalno uključiti nekoga znači osigurati jednake mogućnosti, uključenje u rad, društveni život i sve drugo. Ako ste primjerice osoba s invaliditetom, poenta nije u primitku novčane naknade ili ortopedskog pomagala. U sadašnjim promjenjivim uvjetima uslijed pandemije COVID-19, tema postaje dramatično ozbiljna. Ako se pristup ne promijeni, socijalni problemi će rasti i ne postoje budžeti koji će moći izdržati pritisak socijalnih potreba sve većeg dijela stanovništva. Zato je socijalno uključivanje važno''.

Ako se pristup ne promijeni, socijalni problemi će rasti i ne postoje budžeti koji će moći izdržati pritisak socijalnih potreba sve većeg dijela stanovništva. Zato je socijalno uključivanje važno.

Nacrt Strategije socijalnog uključivanja FBiH priprema Maida Fetahagić: ''Najveći izazov je uskladiti dokumente sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem i sa Strategijom razvoja Federacije čiji je radni nacrt 2021-2027. u javnoj raspravi, jer je socijalna uključenost vrsta sektorske strategije u odnosu na integriranu strategiju razvoja FBiH. Realizacijom implementacije Strategije dobivamo razvoj s ljudskim likom. Društvo dobiva proaktivne sudionike u razvoju, samim time smanjenje investicija koje se doživljavaju kao trošak, ulaganje u ljude. Takav pristup razvoju želimo promovirati, izdvajanje i ulaganje u ljude kao osnovne aktere i cilj razvoja, human i pristojan standard života, a ne profit ili puki ekonomski rast. Realizacijom pravimo jedan korak ka EU, istovremeno i pristup fondovima koji traže strateški dokument''.

U vremenu punom neizvjesnosti strategije socijalnog uključivanja, koje dotiču načine premašivanja margina u kojima ljudi žive, moraju dati optimizam ljudima, da razmišljaju tako da će se neke faze premašiti i biti bolje sutra. Strategije će zacrtati put za dalje, u ovom slučaju do 2027. Idemo prema ciljevima održivog razvoja. Ovo je izvanredna prilika da se napravi reforma i iskorak.

Ljubo Lepir, ekspert za izradu Strategije socijalnog uključivanja RS ističe kako se radi o značajnim koracima u pravcu unapređenja kvalitete života članova marginaliziranih grupa i kreiranju efikasnijeg sistema socijalnog djelovanja. ''Radi se sasvim drugačijem pogledu, naspram klasičnog administrativnog pristupa pomoću kojeg možemo vidjeti kako da bolje funkcionira sistem i gdje je korisnik rezultat dobrog funkcioniranja sistema. BiH će usvajanjem dobiti dokument koji u procesu EU integracija mora izraditi. Stručna i naučna javnost će profitirati jer se radi o prvom integralnom dokumentu koji obuhvata sve principe koji su pred institucijama BiH u procesu pridruživanja'', dodaje Lepir.

Ako Strategije budu prihvaćene od strane institucija, bit će to višestruki iskorak. U interesu korisnika, prvi dokument koji u fokus stavlja integralni pristup s aspekta stanja koje je i prije korone bilo nedefinirano. Pojedinačne strategije su parcijalno govorile o problemima, a socijalno uključivanje nije prepoznato kao problem našeg društva. Ranjive kategorije društva će dobiti prvi strateški dokument gdje su subjekt djelovanja i promjena, a ne objekt. Kao takav utjecat će na kreiranje politika, što znači prepoznavanje u različitim izvršnim dokumentima-zakonima, podzakonskim aktima, kreiranju budžeta.

U timu za izradu Strategija socijalnog uključivanja je dugogodišnja državna službenica Nataša Stevanović, šefica Odjeljenja za socijalnu zaštitu Vlade Brčko distrikta BiH: „Odabrana sam za člana operativnog tima Odbora za razvoj strategije 2021-2027. Posebno mjesto zauzimaju djeca, u svim nivoima, obrazovanje, porodična zaštita, prioriteti koji se vezuju za poboljšanje života porodica. Također osobe starije životne dobi. Potrebno je promijeniti svijest donosiocima odluka, to je jedini ispravan put, ujedno i onaj ka EU.''

Izrada strategija je veliki izazov, posebno zato što treba osmisliti provodive ciljeve, prioritete i mjere. Dakle, strategije koje neće ostati puko slovo na papiru.

Fahrudin Memić navodi da je za promjenu nužno da društvene statistike postanu prioritet naspram ekonomskih: ''Imamo tri statističke institucije, s tri nivoa podataka na tri različita mjesta, u različitim formatima. U pogledu marginaliziranih grupa problem su izvori podataka, jedan dio se uopće ne prati pa je potrebno kombinirati ekspertska znanja sa statističkim podacima''.

''Moj stav je da su u BiH svi građani, u nekoj dimenziji, socijalno isključeni. Osjećam da svojim angažmanom, skupa sa timom, doprinosim boljem vlastitom životu, životu svoje porodice prijatelja i šire. To je obaveza koju svi imamo. Postoji ogroman kapacitet da pomognemo jedni drugima i možemo ostvariti pozitivan efekt na naš životni standard samo ako se aktiviramo putem pozitivnog društvenog angažmana, i prema svojoj zemlji i prema regionu'', zaključio je Memić.

Ovaj članak proizveden je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Fondacije za socijalno uključivanje u BiH i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.