70 posto mladih u BiH dugoročno nezaposleno!

Otvoreno je oko 68.000 novih radnih mjesta, u odnosu na 231.000 godinu ranije, između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. na zapadnom Balkanu, objavili su Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča.

Za razliku od toga,  rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 posto u 2017., na 3,9 posto u 2018.

Žene i dalje manje zastupljene na tržištu

Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji, od po 3,3 posto svaka, a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 posto. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama. Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 procentnih poena na stopu od 62,8 postotaka) i stope zaposlenosti (rast od 1 procentnog poena na stopu od 52,9 postotaka), ali te stope i dalje ostaju ispod europskih standarda.

Nezaposlenost je na povijesno niskim razinama u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 posto na 15,3 posto tijekom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 posto u Srbiji i Albaniji do 29 posto na Kosovu. Regija također bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 milijuna osoba u 2011., na 776.000 osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čije su razine bile dva do tri puta veći nego u drugim zemljama EU.

Tržište negdje raste, negdje pada

Izvještaj navodi da zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na  zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji.  U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem, postojala najveća vjerojatnoća da rade u neformalnom sektoru.

Western Balkans Labor Market Trends: 2019

Labor markets in the Western Balkan countries-comprising Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia and Serbia-are characterized by low employment rates and high unemployment by European standards. As elsewhere in Europe, almost the entire region is facing an ageing and shrinking population due to low birth rates and high emigration.

''Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni,” rekla je  Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

''Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada'', zaključila je.

A gdje su mladi?

Usprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od 3 posto bodova na stopu od 34,6 posto. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od skoro 70 posto u Bosni i Hercegovini do 43 posto u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 posto mladih radi na određeno, što je slučaj s 8 od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 posto. Ispod prosječne stope (oko 17 procenata) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 procenata).

Konvergencija

Plaće i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije.

''Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da se pruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja'', zaključuje Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

Izvještaj navodi da je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plate i radnike s izdržavanim članovima porodice, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje porodične naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji.  Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plate i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u usporedbi s onima koji imaju srednja ili velika primanja.

To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za firme da otvaraju formalna radna mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sistema oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.