22 posto ljudi u BiH nema ni štedni, ni tekući račun, a ni planova

Financijska pismenost, kao kombinacija svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja, igra ključnu ulogu u donošenju racionalnih financijskih odluka i postizanju individualnog financijskog blagostanja, istaknuto je danas na konferenciji na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA).

Niska razina financijske pismenosti

Na konferenciji su predstavljeni rezultati univerzitetskog naučnoistraživačkog projekta „Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini“ čiji je osnovni cilj bio anketiranje stanovništva radi procjene financijske pismenosti odraslih i stavljanja Bosne i Hercegovine na svjetsku mapu.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu (EFSA) UNSA Azra Zaimović je navela da su kroz istraživanje identificirali više rizičnih grupa. Prije svega, to su osobe s niskom razinom obrazovanja, te osobe koje dolaze iz domaćinstava s niskim prihodom.

''Ovo istraživanje je rađeno u 2022. godine i tada je granica za taj niski prihod, po našem mišljenju, bila 1.500 maraka, tako da domaćinstva koja imaju prihod manji od 1.500 maraka, odnosno osobe koje dolaze iz takvih domaćinstva, zaista imaju velike probleme i s financijskom otpornošću i generalno razinom financijske pismenosti. Zatim, to su osobe koje su nezaposlene i često su to žene. Jedan od posebnih rezultata ove ankete, odnosno istraživanja, jeste da osobe koje nemaju pristup internetu, što je danas gotovo nezamislivo ali imamo značajan postotak takvih, također pokazuju mnogo veće znakove osjetljivosti i postižu niže rezultate'', navela je Zaimović. 

Građani bez planova

Financijska pismenost, prema njenim riječima, ključna je vještina za svakog čovjeka koji samostalno donosi financijske odluke. Ona uključuje vođenje računa o budžetu i donošenje svakodnevnih odluka o budžetu, trošenju, odgovornoj potrošnji i odgovornom zaduživanju. Ono što je kod nas zapostavljeno, kako je naglasila Zaimović, jeste donošenje odluka o investiranju i tu imamo veoma slabe rezultate. ''Naše stanovništvo vrlo malo investira i slabo dugoročno razmišlja. Svega 35 posto odraslih osoba je izjavilo da pravi neke dugoročne planove i onda kao rezultat toga imamo vrlo slabo penzijsko planiranje, koje je jako važno u životu svake osobe'', dodala je Zaimović.

Prema rezultatima istraživanja, oko 78 posto odraslih osoba posjeduju štedni ili tekući račun, dok 22 posto naše populacije nemaju ni štedni, ni tekući račun. Dvostruko više žena nema ni tekući ni štedni račun u odnosu na muškarce. Zaimović je napomenula da ovi podaci mogu biti korišteni za razvoj i unapređenje financijske inkluzije koja za cilj na kraju treba da ima veću otpornost i veće blagostanje stanovništva.

Uvijek imamo manje novca

Projekt, kako je rekla viši asistent na EFSA Lejla Dedović, prvi put mapira BiH na karti financijske pismenosti prema OECD-INFE metodologiji iz 2022. godine.

''U kontekstu financijskih stavova i ponašanja BiH je poprilično visoko pozicionirana zbog toga što smo zemlja u tranziciji i što uvijek imamo manje novca na raspolaganju u odnosu na razvijene zemlje. S druge strane, financijsko znanje i poznavanja na primjer inflacije, složene stope prinosa, prostog prinosa, diversifikacije rizika, tu smo još nerazvijeni i ima prostora za rad'', izjavila je Dedović. 

Konferenciju je organizirao projekt Financijska pismenost u Bosni i Hercegovini koji se realizira na Univerzitetu u Sarajevu – Centru za istraživanje i razvoj. Projekt je sufinanciran od Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, a sponzor konferencije je ASA Banka d.d. Sarajevo.