Za brže klijanje sjemena primijenite ovaj jednostavan trik i osigurajte bogatiji urod

Početak sezone sijanja vrijeme je kada se briše prašina s potrepština za sijanje i sortiraju paketići sjemena iz prošlih godina.

Sijanje sjemena godišnji je ritual za mnoge vrtlare, ali za one koji su novi u tome, bilo bi korisno znati da se ne treba prema svakom sjemenu odnositi na isti način.

Mnogim sjemenkama za klijanje su potrebni samo zemlja i voda. Druge, međutim, imaju tvrđu ovojnicu koja klijanje čini malo težim.

To je zato što se u divljini oslanjaju na ptice i druge životinje koje ih pojedu kako bi ih prenijele na velike udaljenosti prije nego što ih izbace iz probavnog sustava.

Zašto je nekim sjemenkama potrebna pomoć?

To je zapravo sjajan plan prirode, putovanje osigurava biološku raznolikost uvođenjem vrste na novu lokaciju.

A čvrsta vanjska ovojnica sjemena osigurava njegovo preživljavanje kroz probavni trakt životinje, koji nagriza tek dovoljno zaštitnog sloja da omogući ulazak vode.

Preostali dio ovojnice sprječava prerano buđenje sjemena, što bi inače značilo smrt za nježne klice na niskim temperaturama.

Međutim, ovaj prirodni plan preživljavanja stvara mali izazov za amaterske vrtlare jer tvrda ovojnica sprječava lako klijanje tih sjemenki.

Stoga je potrebno oponašati učinke želučane kiseline kako bi se izložio unutarnji sloj sjemena i omogućilo prodiranje vlage. Taj se postupak naziva skarifikacija.

Što je skarifikacija i kako se provodi?

Skarifikacija je postupak mehaničkog ili kemijskog narušavanja ovojnice sjemena kako bi se potaknulo klijanje. Postoji nekoliko jednostavnih načina kako se to može učiniti kod kuće.

Metoda s brusnim papirom

Svako se sjeme lagano protrlja o brusni papir srednje granulacije, rašpicu za nokte ili turpiju dok se ne ugleda naznaka bljeđeg unutarnjeg sloja.

Ova metoda najbolje funkcionira s većim sjemenkama, ali može se i staviti nekoliko manjih sjemenki između dva lista brusnog papira te ih nježno protrljati. Malo trenja trebalo bi biti dovoljno.

Korištenje grickalice za nokte

Ponekad se može koristiti i mala grickalica za nokte, poput onih za bebe, kako bi se odrezao sićušan djelić ruba sjemene ovojnice.

Potrebno je biti vrlo pažljiv kako se ne bi oštetio embrij unutar sjemena.

Namakanje u vodi

Ako se ima više vremena, ovo je najlakša metoda. Sjemenke se stave u zdjelu, preliju toplom vodom i ostave da stoje nekoliko sati ili preko noći.

Sjemenke će lagano nabubriti dok upijaju vlagu, što je upravo cilj postupka.

Važni savjeti za uspjeh

Nikada se ne smije koristiti vruća voda jer kuhano sjeme neće proklijati. Temperaturu vode potrebno je održavati ispod 66 Celzijevih stupnjeva.

Koju god metodu da se odabere, potrebno ju je provesti neposredno prije sadnje. Jednom kada je unutarnje tkivo sjemena izloženo, ono se počinje sušiti.

Je li skarifikacija zaista nužna?

Nije. Sjeme će često proklijati i bez nje, ali bi to moglo potrajati znatno duže, a vjerojatno će se dobiti i daleko manji broj sadnica.

Skarificirano sjeme ne mora čekati da se njegova ovojnica prirodno razgradi u tlu, što je stvarna prednost ako je sezona rasta kratka, ako se vrt nalazi na višoj nadmorskoj visini ili za one koji jednostavno vole odgađati poslove.

Neke uobičajene jednogodišnje i višegodišnje biljke kojima ovaj postupak pomaže uključuju abutilon, pakujac, vrtni sljez, medeni cvijet, svilenicu, divlji indigo, kalikarpu, zvončić, konopljušu, ukrasni grašak, lupinu, sljez, mak, penstemon i dragoljub.

Od jestivih biljaka, skarifikacija koristi svim vrstama graha, lufi, špinatu, jagodama i zimskim tikvama, piše Daily Mail. 

Neke od tvrdoglavijih sjemenki, poput slanutka, lima graha i dragoljuba, najbolje reagiraju na dvostruki pristup, lagano zarezivanje ili brušenje, nakon čega slijedi namakanje.

S ovim jednostavnim trikom, može se znatno poboljšati uspješnost klijanja i osigurati bogatiji i zdraviji urod ili cvjetnjak. Malo dodatnog truda na početku sezone može donijeti velike rezultate kasnije.