Više od milijun hektara obradive površine u BiH prazno
Obradivo zemljište u Bosni i Hercegovini čeka bolje dane, stručnjaci kažu da je više od 60 posto obradivog zemljišta u našoj zemlji neiskorišteno.
Poljoprivreda je na koljenima jer ne može konkurirati uvozničkom lobiju. Uvozi se sve i svašta, a marže su prilično visoke.
Proizvodit se može, ali se ne isplati
Poljoprivrednici tvrde da mogu proizvesti većinu toga i da to može biti dovoljno za stanovnike u BiH, ali da im se ne isplati s obzirom na činjenicu da ne mogu parirati cijenama uvoznicima.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Faktor ističe da se država opredijelila za uvoz.
''Kažem država, jer to su stvari koje regulira Vijeće ministara BiH'', kaže Bićo.
Tvrdi da Bosna i Hercegovina može proizvesti sve što treba građanima u dovoljnim količinama, jer se i prije na ovom prostoru proizvodilo sasvim dovoljno.
Nebriga države
''Zemlja stoji prazna, neobrađena zbog nebrige države. Nema zaštite domaće proizvodnje, otvoreno smo tržište, nema dovoljne podrške za poljoprivrednu proizvodnju jer nismo konkurentni, ni blizu zemljama u okruženju, a da ne govorimo o zemljama u svijetu'', objašnjava Bićo.
Na pitanje što bi država trebala uraditi, Bićo kaže da bi trebali zaštititi tržište, zaštiti domaćeg poljoprivrednika tako da se uvedu prelevmani i carine na robu koje ima dovoljno.
''Države koje uvoze robu nama sve subvencioniraju, pa čak i sve ono što uvoze'', ističe Bićo.
Obradivo zemljište pretvoreno u građevinsko
Kaže da u državi ima otprilike milijun hektara zemlje koja se prije rata obrađivala, a sad se ne obrađuje jer je dosta toga pretvoreno u građevinsko zemljište, a dobar dio je i pod minama.
Stojan Marinković, predsjednik poljoprivrednih proizvođača iz RS-a, za Faktor ističe da godinama ponavljaju i da ne mogu konkurirati uvoznicima, iako država posljednjih godina i pomaže poticajima.
''Imamo mi poticaje, ulaže se posljednjih godina u poljoprivrednu proizvodnju, ali to nije dovoljno da budemo konkurentni uvoznicima. Naša država je siromašna. Imamo dosta obradive površine, dosta toga možemo proizvesti u dovoljnim količinama za stanovništvo BiH, ali ne sve, naravno'', ističe Marinković.
