Urod maslina bi mogao biti 30 posto manji nego lani

Počela je berba maslina u Hercegovini. U Hrvatskoj se prakticira da početak bude na blagdan sv. Luke evanđelista, koji pada na 18. listopada, pa se ta praksa postupno prihvaća i među novopečenim maslinarima u Hercegovini koji su se maslinarstvom počeli baviti desetak godina nakon prošloga rata.

Ljude ispunjavaju i prožimaju radost i zadovoljstvo kad ujesen beru i skupljaju plodove zemlje i svoga rada, međutim, maslinari ove jeseni nisu posve sretni.

15 čimbenika

Razlog je dobro znan – ove godine masline nisu rodile, urod je znatno slabiji u usporedbi s prošlogodišnjim iznimno bogatim prinosom. To je iznenadilo maslinare i sve ljubitelje i uživatelje zlatne kapljice zdravlja te poželjne i dragocjene namirnice. Kako se to dogodilo i što je tomu uzrok, ljudi se pitaju i traže odgovore, piše Večernji list.

''Ima 15 čimbenika zašto maslina ne rodi, a dva su glavna – klima i sortno obilježje. Kad smo prije petnaestak godina počeli saditi masline, na temelju savjeta stručnjaka iz Dalmacije išli smo sa sortom oblica koja je u Hrvatskoj zastupljena 61 posto, a kod nas je “na vagi” leccino i oblica, ima ih podjednako. Oblica podnosi sušu, niske temperature, ima solidan rod, međutim, ona ima alternativnu rodnost koja je kod nje naglašena - u postotku ima puno muških cvjetova. To znači da svake godine ne rodi. Isto tako, bitna je mikroklima. Maslina je mediteranska voćka, treba mediteransku klimu, a Hercegovina ima izmijenjenu mediteransku klimu, što znači da nema idealne uvjete za uzgoj maslina kao što ih ima Dalmacija, Italija, Španjolska... Kod nas se nekad dogode malo veće oborine, pogotovo u vrijeme cvatnje, bude i nešto vjetra, sve to utječe nepovoljno'', objašnjava uzroke agronom Branko Rogić iz Ljubuškog.

Dodaje da, ako je jedne godine urod bio bogat, sigurno će sljedeće godine biti manji. Tako je kod svih voćaka, pa i masline. Važno je i to primjenjuju li se sve agrotehničke mjere u masliniku, redovita gnojidba, rezidba, navodnjavanje, zaštita... Ako se to pravilno radi, alternativna će se rodnost smanjiti pa će oblica, kao i sve druge sorte, više godina solidno rađati.

''Moja procjena je da će urod biti 30 posto manji nego lani, ne mislim da će pad biti tako drastičan, bit će maslina i ulja. Pritom mislim na ljubuški kraj, koji je vodeći po broju maslina. Nisam osobito upoznat kakvo je stanje na području Čapljine, Čitluka, Stoca. Kiša je pala “minutu do dvanaest”, više od 220 mililitara u nekoliko dana i koliko-toliko spasila sezonu. A sad velika kiša ne bi odgovarala, smanjuju se polifenoli i kvaliteta ulja'', kaže Branko Rogić.

Ovaj tjedan počela je berba u najvećem masliniku u Hercegovini, koji se po veličini može mjeriti s mnogima u Hrvatskoj, a to je maslinik Dragana Mikulića u Ljubuškom sa 7000 stabala maslina. Unatoč stručnom radu i primijenjenim agrotehničkim mjerama, “gozba” nije kao ona lani, kada je bila rekordna.

Od Čitluka do Vrgorca

''To je jednostavno tako, takva je godina, bilo je i prošlih godina slabijih prinosa, ali ne baš kao ove. Bit ću zadovoljan ako bude 20 posto od prošlogodišnjeg uroda. Lanjski veliki rod i visoke temperature učinili su svoje. Zalijevao sam ih, dao im vodu, one su bujne, razrasle se. Mlade grane udarile, spremne su za iduću godinu za veliki urod'', kaže Dragan Mikulić.

Mikulićeva uljara najsuvremenija je uljara u Hercegovini, a i šire, u Dalmaciji. Prošle godine u njoj je prerađeno oko 400 tona maslina. Tu prerađuju svoje masline ne samo maslinari s područja Ljubuškog nego i iz drugih hercegovačkih mjesta - Čitluka, Čapljine, Gruda, Mostara, čak i iz Trebinja i Vrgorca... Lanjsko je ulje prodano, cijena je donedavno bila 25 KM za litru, sad je 30 KM i tako će i ostati unatoč nepovoljnoj maslinarskoj rodnoj godini - kaže Dragan Mikulić.