Srbi našli rješenje za smanjenje gladi u Africi

Novosadski Institut BioSense osvojio je pobjedničko mjesto na prestižnom natjecanju koje je organizirala najveća svjetska mreža istraživačkih institucija u oblasti poljoprivrede. Natjecanje je, kako prenosi Sputnik, održano u Keniji, a srpski znanstvenici ponudili su inovativno rješenje za smanjenje gladi u Africi.

U centru srpske poljoprivrede u Novom Sadu nalazi se Istraživačko-razvojni institut BioSense, koji se bavi primjenom informacijskih tehnologija u biosustavima. Posebna skupina njegovih znanstvenika bavi se stvaranjem novih tehnologija, to je "Grupa za otkrivanje znanja".

Oni koriste sofisticiranu tehnologiju, satelitske slike, slike dronova, termalnih i hiperspektralnih kamera kako bi odgovorili na jednostavna pitanja — koje sjeme posijati, koliko i kada da se đubri zemljište, na kojim dijelovima više, na kojim manje.

''Tako pomažemo poljoprivrednicima da povećaju prinose, da imaju kvalitetnije proizvode i veći profit'', objašnjava mladi znanstvenik Oskar Marko.

''Kao što ljudsko oko vidi u tri kanala osnovne komponente svjetlosti, crvenu, plavu i zelenu, tako i ove kamere vide u nekoliko stotina kanala. Mnogi od njih nisu vidljivi ljudskom oku, jer su u termalnom ili infracrvenom domenu. Ti kanali su veoma bitni za poljoprivredu, jer možemo otkriti treba li biljke navodnjavati, gnjojiti i postoje li možda biljne bolesti protiv kojih treba djelovati pesticidima'', kaže Marko za Sputnik.

Pored onih koji su zaduženi za istraživanje u oblasti informacijskih tehnologija, u timu su i stručnjaci drugih profila, stručnjaci iz oblasti biologije, meteorologije, njih dvadesetoro.

Na natjecanju u Keniji prošli su dalje među 130 ekipa te dobili 100 tisuća dolara za istraživanje. Inicijativu globalnih razmjera pomogle su istraživačke institucije, vlade ekonomski razvijenih zemalja, a među financijerima je i fondacija Billa Gatesa. Rješenje srpskih naučnika Oskara Marka, Sanje Brdar i Gordana Mimića, oduševilo je stručnjake, jer može pomoći poljoprivrednicima samo na osnovu pametnog izbora sjemena.

''Žiriju se svidjela naša ideja zato što ne zahtjeva nikakva dodatna ulaganja. Ona se tiče pametnog izbora sjemena za određeno zemljište i klimatske parametre koji vladaju na afričkim njivama. Dajemo preporuku poljoprivredniku koji hibrid kukuruza da sije i u kolikom postotku, kako da izbjegne rizik. To je jedna od metoda povećanja prinosa koja ne zahtjeva ulaganja ni u pesticide, ni u gnjojivo, ni u mehanizaciju'', objašnjava Marko.