Sol u dolini Neretve: Hrvatska u akciji, BiH još čeka…

U Opuzenu su prošlog tjedna otvoreni radovi na drugoj etapi projekta zaštite od zaslanjivanja tala i voda područja Donje Neretve.

Kako je izvijestio Dubrovački vjesnik, vrijedna 55,5 milijuna eura ova faza investicije ukupne vrijednosti 85.5 milijuna eura uključuje izgradnju crpne stanice i sustava za distribuciju nezaslanjene vode.

Uz zahvat vode u Maloj Neretvi, u roku od četiri godine gradit će se i crpna stanica Opuzen, mikroakumulacija Lađište te više od 119 kilometara tlačne distribucijske mreže.

Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda za Jadranski sliv, upozorava da projekt zaštite od zaslanjivanja tala i voda u Donjoj Neretvi nema alternativu. Kako kaže, bez tog zahvata prodor morske vode sve više ugrožava plodnu dolinu Neretve i dugoročno prijeti opstanku poljoprivrede u tom području.

S druge strane granice…

Dujmović pritom upozorava da se bez zajedničkog djelovanja i razumijevanja s druge strane granice problem neće smanjiti. Kao dodatni pritisak na Neretvu navodi projekte uzvodno, među kojima i Gornje horizonte, koji prema njegovim riječima mogu dodatno smanjiti količinu vode koja prirodno pritječe nizvodno.

"Zato ovaj projekt nema alternativu. Njime gradimo branu koja će zaustaviti prodor mora i sustav kojim ćemo osigurati nezaslanjenu vodu za navodnjavanje. To je dugoročna mjera zaštite tla, vode i poljoprivrede u Neretvi", istaknuo je Dujmović.

A kad je riječ o djelovanju po ovom pitanju s ove strane granice, još uvijek se ne očekuje sustavna borba.

Kako smo pisali u travnju,  poljoprivrednici poduzimaju sve što je u njihovoj moći, a na problem za kojeg se zna već 15 godina, čeka se ozbiljnija reakcija ministarstava.

Alternativa za natapanje

Marijan Brajković iz čapljinske Poljoprivredne zadruge Matica, rekao je tada za Bljesak.info kako su s ovim problemom upoznati i u ministarstvima, da je pokrenut projekt koji se odnosio na odvodnju i navodnjavanje

''Na osnovu toga projekta je zaključeno da se radi o nekakvom sveobuhvatnom pristupu problemu. To je uključivalo osiguranje alternative natapanju što imamo i dan danas. Znači, cjelokupna proizvodnja na području Višićke kasete i Doline Neretve u smislu natapanje se odvija na način da se crpi podzemna voda. Tu se radi o nekoliko tisuća bušotina. U biti, svaka parcela ima svoju bušotinu'', rekao je.

Kad je uočen problem, onda se krenulo u izgradnju velikog sustava koji bi pokrivao takozvanu Višićku kasetu koja je glavnina poljoprivredne, pogotovo plasteničke proizvodnje u dolini Neretve.

''Tako je da kroz taj projekt pristupljeno izgradnji sustava za natapanje i revitalizaciju starog sustava odvodnje koji je isto tako uvažen. Projekt nije do dan danas stavljen u funkciju iz nekakvih administrativnih razloga, ali očekujemo i nadamo se da će se to brzo završiti s tim da bi onda imali nekakvu alternativu za natapanje u slučaju katastrofalnog zaslanjenja zemlje'', rekao je Brajković.

Čekanje godinama

Dodao je kako je projekt većim dijelom realiziran ali da nekoliko godina čekaju da se u potpunosti završi.

Federalno ministarstvo poljoprivrede na upit o utjecaju zaslanjenja na poljoprivredu, o eventualnim prijavljenim štetama i rješenjima, nije nam odgovorilo.

O problematici prodora slane vode i utjecaju na poljoprivrednu proizvodnju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, odnosno u dolini Neretve, upoznato je županijsko ministarstvo koje je tek navelo da ''kontinuirano poduzima aktivnosti usmjerene na praćenje i ublažavanje ovog procesa''.

Dubrovački vjesnik piše kako je stotinu hektara poljoprivrednog zemljišta u dolini Neretve već prekomjerno zaslanjeno i time nepovratno (trajno) izgubljeno za klasičnu poljoprivredu. Podaci su to iz dugogodišnjeg monitoringa i istraživanja koje provodi Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (zajedno s Hrvatskim vodama kroz projekte praćenja stupnja zaslanjenosti i održivog korištenja tala Donje Neretve).