Stari hercegovački lijek: Obitelj Marić nastavlja tradiciju predaka u proizvodnji soka od šipka

Šipak ili nar smatra se jednim od simbola Hercegovine. Ova voćka je izuzetno bogata antioksidansima svake vrste. Stručnjaci smatraju da štiti od nekih oblika karcinoma, kao što je rak prostate, a može i modificirati faktore rizika od srčanih bolesti i time čuva zdravlje srca.

Tradicija pravljenja soka od šipka u Hercegovini se njeguje od davnina, a njegovi plodovi mogu se naći gotovo na svakom koraku.

Očevo naslijeđe

Obitelj Alije Marića već gotovo 50 godina njeguje tradiciju pravljenja domaćeg soka od šipka. Znanje i opremu koju koristi naslijedio je od oca. Sok koji proizvodi pravi se od divljeg šipka koji bere u svom vrtu.

Pročitajte još

Na ljubuškoj 'plantaži' će ponovno niknuti vinogradi

''Imunitet je ona osnovna stvar, a ovaj divlji šipak je čudo za njega. Što se tiče ostalih, prijatelja i rodbine, najviše šećeraši koriste ovaj sok i ljudi koji imaju problema sa srcem. Ovo je na neki način jedan prijeki lijek'', poručio je Alija.

Recept po kojem se pravi je naslijeđen i već se godinama čuva u obitelji.

Pojasnio nam je i proveo nas kroz cijeli proces dobivanja soka.

''Šipak se bere, opere i sortira. On bi se trebao brati malo kasnije, ali međutim, ove godine je bilo kiše, pa šipak puca. U pravilu, čeka se kada lišće krene opadati. Sljedeća stvar koju radimo sa šipkom ili narom, kako kažu u Bosni, jeste da se očisti lula i pozadina šipka. Čistimo ga od eventualnih uholaža ili nekih drugih biljaka, ali i da bude što kvalitetnije iscijeđen u ovoj presi. Kada je šipak očišćen, spreman je i za cijeđenje'', ističe Alija.

Sudjeluju svi

Proces cijeđenja obitelj Marić vrši ručno na presi staroj 46 godina. Kažu da su je često prije rata posuđivali susjedstvu, zbog čega bi vikendom budni bili do kasno u noć.

''Otprilike kad se pjena pojavi, to je trenutak kada se kora cijedi i tad treba zaustaviti cijeđenje. Poslije cijeđenja sok se presipa u bačve, precjeđuje i sipa u boce. U bocama mora da odleži od 12 do 24 sata da bi talog, to je talog od kore, pao na dno i kako bi se sok mogao kvalitetno dalje praviti'', pojasnio je.

U procesu pravljenja soka sudjeluju svi članovi obitelji.

''Drago mi je pomoći prilikom pravljenja soka od šipka i želim da budem ta treća generacija koja će nastaviti ovaj posao. Volim i da ga pijem svaki dan'', ističe Armin, Alijin sin.

Recept i tradiciju, kažu Marići, nastavit će prenositi generacijama, sve dok u Hercegovini bude plodova šipka.

''Ovo u mom naručju je unuk i on je još jedan od razloga zašto mi ovo pravimo i radimo, zašto forsiramo domaće. Ovo je četvrta generacija koja će nastaviti s ovom našom tradicijom'', zaključio je Alija, javlja Oslobođenje.