Šljive iz BiH jako su tražene na europskom tržištu

Urod šljiva u BiH odličan je. Prati ga i kvaliteta, a određene količine već su pronašle svoje kupce u zemljama EU-a, posebice Njemačkoj, čiji su trgovački lanci najveći otkupljivači te vrste voća, piše klix.ba.

Ovogodišnji prinosi već se ocjenjuju iznadprosječnima. Berba rane čačanske ljepotice nedavno je završena, a uslijedila je sorta stanley, koja je najbrojnija u nasadima, posebice u Tuzlanskoj županiji.

''Ove godine imamo dvostruko veći urod šljive nego lani, kada su nam velike štete nanijeli kasni mraz i niske temperature zraka. Osim uroda, bitno je da nam je ovogodišnja šljiva zdrava i kvalitetna'', kaže Suad Selimović, predsjednik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri GK TŽ-a.

Sukladno prinosima, domaće šljive bit će i više nego dovoljne za podmirivanje bh. tržišta, a očekuje se i povećanje količina voća izvezenog u EU.

''Prema procjenama, očekujemo kako ćemo ove godine premašiti 8000 t izvezene šljive. Naša šljiva dobro kotira na europskom tržištu zbog velike potražnje, a najveća konkurencija su nam Srbija, Albanija te određenim dijelom Mađarska iako je potvrđeno da mi imamo najbolju kvalitetu'', dodaje.

Kada je riječ o otkupnim cijenama, ovisno o kvaliteti, one su ove godine od 70 do 80 feninga po kg i riječ je o novcu koji odlazi u ruke proizvođačima, dok otkupljivači, prodavači imaju mogućnost slobodnog formiranja cijena.

No i šljivarstvo su pogodila enormna poskupljenja repromaterijala, a rast cijena goriva dodatno je utjecao na prijevoz. Tu je i problem s izvozom zbog dugih zadržavanja kamiona na bh. granici.

Prema Selimovićevim riječima, vikendima se situacija dodatno usložnjava.

''Zbog toga su naši izvoznici bili prinuđeni pronaći alternativnu opciju u kojoj sada šljivu u hladnjače tovare uvečer, zatim se, umjesto na RH, upućuju okolnim cestama na srbijansku granicu, odlaze u Mađarsku te u konačnici dolaze do Njemačke. To u znatnoj mjeri povećava cijenu prijevoza'', ističe Selimović.

I u Distriktu Brčko zadovoljni su urodom od 25 t po hektaru.

''Ove godine urod je veći za gotovo 30% u odnosu na 2021. i značajno je da će sve završiti u izvozu'', navodi za klix.ba Ibrahim Tursunović, zamjenik direktora tvrtke Maočanka iz Maoče.