Oluje koje iz Sahare prema Europi donose tisuće tona sitnog pijeska postaju sve intenzivnije, a nova istraživanja pokazuju da, osim rizika, mogu imati i određene koristi za tlo i poljoprivredu.
Takvi događaji ponekad uzrokuju pojavu poznatu kao “krvava kiša”, kada prašina ostavlja vidljive crvenkaste tragove.
Iako se ta pojava uglavnom smatra bezopasnom, znanstvenici upozoravaju da saharska prašina nije sterilna, nego sa sobom donosi različite mikroorganizme.
Jedna od glavnih briga istraživača jest kako mikrobi preneseni iz Sahare mogu utjecati na mikrobiom tla u Europi, odnosno na plodnost zemljišta i prinose usjeva, piše britanski Guardian.
Južni Portugal nalazi se na jednoj od glavnih ruta taloženja saharske prašine, a njezin utjecaj na vinograde postaje sve važnije pitanje. Tim Sveučilišta u Lisabonu proveo je genomsko mapiranje mikroba u uzorcima prašine prikupljenima tijekom oluje Celia 2022. godine.
Istraživanje je, uz ostale nalaze, donijelo i jedno iznenađenje: otkriven je rod bakterija koji bi mogao pozitivno utjecati na rast usjeva.
Istraživači navode da se otporni sojevi bakterija iz prašine mogu integrirati u europska tla.
Takve bakterije mogu djelovati kao rizobakterije koje potiču rast biljaka jer kemijski mijenjaju okolinu oko korijena, oslobađaju hranjive tvari i stimuliraju rast, djelujući kao prirodno gnojivo.
Prema ocjenama znanstvenika, “krvava kiša” može donijeti i koristi i štete, posebno zato što u europska tla unosi bakterije prilagođene toplim i suhim uvjetima.
Istraživači nastavljaju proučavati način na koji se mikroorganizmi prenose prašinom kako bi bolje razumjeli moguće prijetnje, ali i potencijalne koristi koje ova pojava može imati za poljoprivredu.