Pšenice ima dovoljno
Cijena pšenice je premašila povijesni maksimum i dostigla je 13,63 dolara po bušelu, što je 60 posto skuplje od početka godine. Zbog svakodnevnih promjena na tržištu, Mađarska je zabranila izvoz, a od sutra će to uraditi i Srbija.
Mađarska je u petak spustila rampu za izvoz pšenice. Kako ističu bh. prevoznici, sve ugovorene i plaćene pošiljke za uvoz u Bosnu i Hercegovinu su stopirane.
“Sve stoji, sve što je ugovoreno, sve što je plaćeno je na čekanju, nema izvoza, odnosno uvoza u BiH”, kaže Ljubisav Bajić iz ''Keso prometa''.
Nadležni za sada nemaju odgovor kako riješiti problem uvoza pšenice iz Mađarske. Pored te zemlje, zabranu izvoza od četvrtka najavljuje i Srbija. Ipak, u Vanjskotrgovinskoj komori izrazili su uvjerenje da se zabrana neće odnositi na Bosnu i Hercegovinu, javlja BHRT.
“Očekujemo da neće, da se odluka neće odnositi na bi hi region jer smo mi tradicionalni kupci i neki novi kupci koji su ostali bez pšenice, mislim da će se zabrana odnositi na njih. Sutra je sjednica Vlade Srbije i očekujemo da će konačno pitanje biti razriješeno na pozitivan način za region i BiH”, ističe Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH.
Mlinari nisu htjeli pred kamere. Kratko kažu da zaliha ima dovoljno, a koliko ih je, poslovna je tajna. S druge strane, pekari ističu da situacija za sada nije kritična.
“Ove zalihe mogu pet šest mjeseci biti, a za tri mjeseca, ide nova žetva, trenutna situacija je stabilna, nema problema sa snabdijevanjem, ali je cijena diskutabilna jer se mijenja iz dana u dan”, navodi Radenko Pelemiš, predsjednik mlinara i pekara regije Bijeljina.
Da nema razloga za brigu, uvjeravaju i nadležni.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ističe: ''Trenutno imamo u silosima preko 15 000 tona pšenice, u nekih 16 silosa, kada u naredna dva tri mjeseca ne bi ušlo zrno pšenice imamo dovoljno pšenice za brašno za naše potrebe, ali ne znamo šta će se događati ako potraje sukob u Ukrajini”.
Bosna i Hercegovina samo u prošloj godini uvezla je pšenicu u vrijednosti od 128 milijuna maraka. Najviše žitarica uvozi se iz Srbije- 44%, a drugi najveći uvoznik je Mađarska, odakle na domaće tržište stiže 33% žitarica.
