Poljoprivreda i stočarstvo u Hercegovini imaju veliki potencijal za razvoj

Hercegovina u geografskom smislu tretira se kao područje sastavljeno od dvije regije, niske i visoke. Južna oblast karakterizira se kao sredozemni prostor – nizine, omeđene rijekama i većinom plodnim zemljištem.

Upravo takav primjer je Dubravska visoravan, svojevrsna oaza sa mediteranskom klimom, nadaleko poznata po poljoprivrednoj proizvodnji i velikom obimu obradivih površina na kojima su zastupljeni bogati nasadi voća i povrća. Administrativno je podijeljena između Stoca, Čapljine i Mostara, te s pravom nosi epitet „hercegovačke Kalifornije“. Smatra se najbogatijim i najplodnijim poljoprivrednim područjem, jedinim u Hercegovini bez izraženih kamenitih brda. Prema relevantnim statističkim procjenama, Dubrave imaju takav poljoprivredni potencijal da bi mogle hraniti značajan dio BiH.

Esad Omanić vlasnik samostalnog obrta Fruit Land istako je prednosti koje su karakteristike ovog podneblja. „Ovdje uspijeva bukvalno sve, svako mediteransko voće, od breskve, trešnje, nektarine, šljive, jabuka, vinove loze, smokava, šipaka. Malo je stvari koji u Dubravama ne mogu“, naveo je Omanić.

U trenutnim okolnostima procjenjuje se da na dubravskoj visoravni nije iskorišteno više od 30% obradivog zemljišta. Razvoj poljoprivrede izgradnjom puta Stolac - Neum, Koridora 5C i Jadransko-jonske autoceste, pored primarne poljoprivredne djelatnosti, otvaraju Dubravama perspektivu u turizmu i promociji zdravog života. Prema svim parametrima, Dubrave predstavljaju visoravan za ugodan i kvalitetan život.

„Komparativna prednost Dubrava je što imaju najveći broj sunčanih dana, imamo tradiciju. Ljudi se od davnina bave time, to nije ništa novo, treba ih motivisati da uđu u taj posao“, istakao je Omanić.

Sjeverni dio Hercegovine se tretira kao tzv. visoko područje koje se nalazi između gornje i srednje Neretve. Grad Konjic kao njegovo središte, prostorno je najveća općina u Federaciji. Predstavlja plodno područje za brojne poljoprivredne djelatnosti, male i srednje biznise, privredu, turizam, ali druge oblike poslovnih aktivnosti.

Nedžad Maksumić vlasnik uspješnog preduzeća „Maksumić-Komerc“ d.o.o. podsjeća kako je u ruralnim dijelovima konjičkog područja, stočarstvo tradicionalno zastupljeno kao osnovna djelatnost za brojne porodice. „Na lokalitetu Grada Konjica, porodice mogu da se bave i žive od ove grane. Naravno, tu je potrebno mnogo odricanja, tu nema radnog vremena. Sa predanim i vrijednim radom, može se itekako idealno živjeti od stočarstva“, rekao je Maksumić.

I u ovoj oblasti, turizam koji je generalno u ekspanziji, otvara mogućnosti za daljnji razvoj. Posljednjih godina razvoj Konjica vidljiv je u svim segmentima života. Na ovom području posluje veliki broj malih i srednjih preduzeća. Statistički, prema broju zaposlenih jedna su od vodećih sredina u Federaciji. Konjičko drvorezbarstvo jedan je od brendova BiH, a regionalno su poznati kao sredina sa razvijenom namjenskom industrijom, kao i mjesto gdje se nalazi poznato atomsko sklonište. Primjena ekonomskog i administrativnog modela koji je Konjic implementirao u svojoj lokalnoj zajednici siguran su recept za daljnji razvoj Hercegovine.