Pašnjaci izgorjeli od vrućina, ugroženo tisuću grla goveda i konja
Vrućine i suša uzrokuju probleme i stočarima koji se bore s nedostatkom vode, suhim pašnjacima i padom proizvodnje.
Više od tisuću grla goveda i konja na pašnjacima u Donjoj Gračenici ugroženo je zbog ekstremnih vrućina.
Uginuća
"Nevjerojatno je da u Lonjskom polju nema dubinske vode. Ovo što stoka pije, to je površinska voda, to su grabe u kojima je voda topla i nije baš kvalitetna", govori nam Miško Šklempe, stočar iz Donje Gračenice.
Mladunčad često slijedi majku do pojilišta, no zbog isušenih i muljevitih lokacija potraga za vodom nerijetko završava kobno.
"Ove godine imali smo više od deset uginuća mladih životinja koje su se u tom mulju utopile", nastavlja Šklempe.
Kako bi napojili stoku na zajedničkom pašnjaku, stočari svakodnevno trebaju oko 20 kubika vode. Rješenje su pokušali pronaći bušenjem arteškog bunara, prenosi Dnevnik.hr.
"Prva nam je lokacija bila od 88 metara i nismo našli vodu, druga na 50 metara te također nismo našli vodu. Na ovoj trećoj došli smo na 27 metara i dobili smo nešto vode, ali to je sve premala količina", govori Branko Benčec, još jedan stočar iz Donje Gračenice.
Toplinski stres
Za stoku strahuje i Slaven Kolarić. Trava na pašnjacima već je izgorjela od sunca, a životinjama će uskoro ostati tek suhi šaš.
"U mljekarskoj proizvodnji daju manje mlijeka zbog tog stresa. Ovdje je veća potrošnja vode, manji prirast, manja konverzija hrane. Konji slabije jedu, preživljavaju, povlače se u plandišta u hladovinu", objašnjava Kolarić.
Ni u drugom dijelu zemlje situacija nije ništa bolja. U selu Prozor pokraj Otočca ovce na ispašu izlaze u zoru kako bi izbjegle najveće dnevne vrućine.
"Dnevno popiju do 150 litara, pa možda i jače. Ovce su izmorene isto kao i mi ljudi, iscrpi ih to. Prinos je manji nego inače", govori uzgajivač ovaca iz Prozora Marko Klobučar.
Velike vrućine mogu uzrokovati toplinski stres i kod peradi.
"Možemo očekivati da će visoke temperature dovesti do znatnog pada nesivosti. Može se očekivati da bi kokoši nesle oko 20 do 30 posto manje jaja od uobičajenoga", objašnjava prof. dr. sc. Zlatko Janječić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
