Ovo bi mogla biti budućnost poljoprivrede u BiH: U Nizozemskoj je već masovno koriste

Klimatske promjene, sve više temperature i duža sušna razdoblja mijenjaju način proizvodnje hrane, zbog čega bi hidroponika mogla imati sve važniju ulogu u budućnosti plasteničke proizvodnje u Bosni i Hercegovini. O toj temi razgovaralo se na stručnom okruglom stolu održanom u sklopu 53. Sajma šljive u Gradačcu.

Sajam tradicionalno organizira stručno-znanstvena predavanja u suradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu. Ovogodišnji program obuhvaća dva okrugla stola posvećena budućnosti plasteničke proizvodnje te značaju identifikacije i dokazivanja sortnosti voćaka.

O temi ''Budućnost plasteničke proizvodnje – od zemljišta do hidroponike'' govorila je doc. dr. Ćerima Zahirović Sinanović.

''Kada govorimo o budućnosti poljoprivredne proizvodnje, ključno je pitanje možemo li proizvoditi hranu kao prije 20 ili 30 godina. Kada uzmemo u obzir klimatske promjene i rizike koje one nose, odgovor je ne'', kazala je.

Hidroponska proizvodnja povrća u plastenicima u BiH još je u početnoj fazi, dok se u svijetu primjenjuje desetljećima. Zahirović Sinanović navela je primjer Nizozemske, gdje se oko 60 posto zaštićenih prostora koristi upravo za hidroponsku proizvodnju.

Problem je, istaknula je, što dio domaćih poljoprivrednika još nije spreman prihvatiti nove tehnologije, posebno kada zahtijevaju dodatnu edukaciju i višu razinu stručnosti.

Ipak, postoje proizvođači koji prate tehnološke promjene, a upravo bi događaji poput Sajma šljive trebali približiti nove metode domaćim poljoprivrednicima i potaknuti njihovu širu primjenu.