Osnove rezidbe: Naučite kako razlikovati lisni od cvjetnog pupa

Kako orezati voćku, a da se ne pretjera, kojim alatom, kako oblikovati stablo te kako razlikovati lisni od cvjetnog pupa, neki su od savjeta polaznicima radionice rezidbe Damira Krivdića, šumara i vlasnika obrta za hortikulturu.

"Za ovu godinu dovoljno" ponavlja nekoliko puta šumar Damir Krivdić tijekom radionice orezivanja u okolici Zagreba, kako voćari amateri ne bi u rezidbi otišli predaleko. Pritom ih ipak potiče i da se odvaže, jer nerijetko je i to problem kod početnika koji u strahu da ne naprave krivi rez, orežu premalo.

Prije samoga praktičnog orezivanja Krivdić uz malu logorsku vatricu objašnjava polaznicima zašto je rezidba važna, koje su osnove orezivanja različitih voćaka, koji su alati dobri, kako se brinuti o njima i slično, prenosi Agroklub.

Pepeo iz vatre je isto dio lekcije jer ga kasnije posipa oko voćaka. One ga, kako kaže, vole jer sadrži fosfor, kalij i kalcij.

Rezidba se mora raditi svaku godinu, tvrdi, a odmah i objašnjava: "Prvenstveno zato da imamo veće i sočnije plodove, jer voćki nije cilj veliki plod, njoj je cilj razmnožiti se i imati što više malih plodova koje će životinje pojesti i raznositi okolo. Drugi razlog je kontrola bolesti jer su bolesti rjeđe u prozračnim krošnjama koje su održavane".

Kako orezati mladu, a kako stariju voćku?

Važno je i maknuti ozljede koje nastaju prirodnim putem, što zbog velikog uroda koji lomi grane, što zbog jakog vjetra. Samo oblikovanje stabla dodatni je razlog orezivanja, reći će Krivdić, jer se onda nitko neće žaliti da je stablo previsoko za berbu. "Zato je dobro oblikovati voćku odmah, dok je mlada, jer godine idu i nama i voćki“, reći će.

Rezidba se mora raditi svaku godinu

Mladu voćku Damir prvu godinu orezuje na osamdeset centimetara visine, premda neki voćari znaju čak i na 50 centimetara, a neki pak na metar visine. Načelno je pravilo da se svake godine orezuje do trećine zelene mase, dakle trećina grana koje su žive. "Ako orežemo više, biljka dobiva informaciju da ima premalo hrane pa će proizvesti više vodopija, mladih grana koje su nositelji zelene mase lista kroz koju se biljka hrani", objašnjava Damir Krivdić.

Polaznike je zanimalo kako orezati stare i neodržavane voćke.

"Mnogi tome pristupaju radikalno i orežu odmah staru voćku više od jedne polovine, a struka kaže da se stara zapuštena orezuje kroz tri godine. Kod radikalnog reza opet ćemo imati puno vodopija i malo cvjetova, a time i malo plodova", priča Krivdić.

Svake godine mi zapravo stablo prevarimo, duhovito će, jer mu vrhove skraćujemo čak i kad ga oblikujemo kako želimo. Najvažnija rezidba za oblikovanje je ona zimska, koja se može raditi sve dok stablo miruje, dakle od trenutka kad odbaci listove do početka nove vegetacije što je, ovisno o vremenskim prilikama, do otprilike sredine ožujka.

Je li zimska rezidba sigurna za stablo?

Na pojam zimske rezidbe odmah su krenula pitanja i komentari polaznika: "Ali ako orezujemo kad je mraz, zar nećemo time uništiti voćku?", "Meni su 2018. godine sve masline nastradale zimi, odmah nakon orezivanja".

Damir se, potkrijepljen godinama iskustva, samo blago osmjehnuo i rekao: "Masline su se smrznule jer su sokovi ostali u zelenim dijelovima biljke, a niske temperature su se pojavile naglo. Razlog sigurno nije rezidba, jer se stablo može smrznuti samo milimetar do dva oko reza, više od toga ne može, i zimska rezidba je idealna, jer u to vrijeme nema sokova, najmanje je gljivica, bakterija u zraku, a minusi su i inače prirodni regulator većine boleština i štetočina".

Rezidba maslina - kako ju obaviti?

Za razliku od zimske, u ljetnoj rezidbi se uglavnom režu grane popucale na vjetru ili pod težinom snijega. Mogu se orezati i zeleni dijelovi biljaka koje zovemo vodopijama, iako to nisu samo vodopije, reći će Damir te dodati kako ljeti orezujemo i grančice koje su zelene i nisu odrvenjele te rastu okomito u odnosu na osnovnu granu. Otuda i naziv ljetna ili zelena rezidba.

Pročitajte još

Redovna rezidba šipka ključna za dobar urod - kako ju obaviti?

Kako orezati različite voćke?

"Za jabuku i krušku preferiram, ako nije kordon, na žicu ili patuljasta, piramidalni oblik, poput božićnog drva, tako da je vršna grana najviša, a spuštanjem grane su sve šire. Tako svaka grana i list dobivaju dovoljno svjetla. Za trešnju, višnju, marelicu, šljivu, maslinu formiram oblik vaze. To znači da imamo tri matične grane i svaka ide u svom smjeru", objašnjava dodajući kako je idealno da sve tri glavne grane iz vaza oblika idu iz jednog debla.

Debele grane orezuju se u tri koraka, prvo s donje strane

No, prije nego krenemo orezivati naše voćke, dobro je obići ih sa svih strana, dobro ih promotriti, a zatim ukloniti suhe i bolesne grane. Nakon toga je najsigurnije orezati najdeblje grane, jer ako ih ostavimo za kraj, dogodit će se da smo orezali više od trećine zelene mase.

Razlika između lisnog i cvjetnog pupa?

"Važno je naučiti pravilno rezati. Na debeloj grani prvo radimo rez s donje strane malo udaljeno od stabla ili glavne grane, ne režemo do kraja nego počnemo rezati s gornje strane, tako da, ako grana pukne, ne nastane velika rana. I treći rez onda radimo blizu stabla. Za ostale grane važno je i rezati ukoso iznad pupa, ne predaleko od njega, ali ne i preblizu. Najčešće režemo iznad lisnog pupa", govori Damir pokazujući razliku između lisnog pupa, koji je uz granu, i cvjetnoga koji je veći i raste malo udaljen od grane, pomalo okomito na nju.

"Uvijek nas usmjerava rast pupa, pomoću njega formiramo stablo. Želimo da nove grane idu od stabla i tražimo takve pupove koji idu u smjeru od stabla. Cilj je dobiti prozračno stablo", naglasit će više puta tijekom radionice.

Važan dio rezidbe je i dobar alat, oštre, dezinficirane škare, ističe te dodaje: "Trebamo sebi olakšati jer ako imamo puno posla, gubimo snagu i zato su teleskopske škare odlične jer ih držimo s dvije ruke, a kod malih škara je poželjno da imaju dvije oštrice, da možemo lakše pristupiti granama“

Kad kod orezivanja znate što radite, mudro će Damir Krivdić, ono "kako" doći će samo po sebi.