Od hercegovačkog duhana ostalo samo sjeme

Od jedne od dominantnih poljoprivrednih kultura u Bosni i Hercegovini 70-ih godina prošlog stoljeća, duhan je postao kultura kojom se danas bave rijetki.

Zbog zatvaranja duhanskih stanica, Hercegovina je ostala bez službenog mjesta za zakonit otkup ove industrijske biljke.

"Nemamo niti jednu otkupnu duhansku stanicu. Što se tiče naše uloge kao nekadašnjeg nasljednika duhanskog instituta, mi trenutno ove sorte hercegovačkog tipa samo održavamo sjeme. Mi to sjeme ne smijemo dalje distribuirati po zakonu, jer bi ga trebali dati otkupljivačima odnosno duhanskim stanicama kojih više nema", rekao je za BHRT profesor Marko Ivanković s Agromediteranskog zavoda u Mostaru. 

Posebno teška situacija je za ravljak autohtonu sortu hercegovačkog duhana od koje je nekad živjelo bar pola Hercegovine.

''Suvremeni tokovi duhanske industrije izbacili su ga iz upotrebe'', kaže Ivanković.

''Nažalost hercegovački tip duhana, kao lokalni tip duhana nije prepoznat više u duhanskoj industriji. 1980. godine dolazi do pojave 'blend cigarete' koja je temeljena na drugim sortama koje mogu primiti strane arome. Naš hercegovački tip ima svoju vlastitu aromu i on zapravo ne može primiti nikakve druge arome, njegova vrlina se pretvorila u manu'', rekao je Ivanković.

U drugom kraju BiH, točnije u Semberiji i Posavini proizvodnja  duhana se održava, ali ne prelazi 400 hektara obradivih površina.