Loša sezona za bh. pčelare - medu se nitko ne nada

Loše prilike pčele i njihove uzgajivače prate već tri godine, zbog čega se u Bosni i Hercegovini ne vrcaju dovoljne količine meda. Zalihe ovog domaćeg proizvoda koje su postojale kod prodavača su potrošene, a u 2021. godini skoro pa ga neće niti biti jer i ono što se izvrca koristit će se za prehranu pčela.

Prema riječima predsjednika Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehada Delje, nakon složene i izuzetno teške zime pčele su se našle u problemu u proljetnom dijelu ove godine, s obzirom na to da je vegetacija kasnila, a kiša i niske temperature zraka u travnju, koji je jedan od najbitnijih mjeseci za razvoj pčelarstva i medobranje, donijeli su probleme sa sobom.

"Bosna i Hercegovina je država u kojoj postoje tri vrste klima. U hercegovačkom pojasu pčelari su na terenima jer im je vegetacija krenula ranije, nego u brdsko-planinskim predjelima. Glavna bagremova paša nama kasni već desetak dana, a mi smo u iščekivanju. Proizvodnja meda je proces i nadamo se kako ćemo u narednim danima imati povoljnije vremenske prilike", ističe Deljo za Klix.ba.

Pad broja preživjelih pčela

S obzirom na to kako pčele do danas nisu imale priliku za kvalitetnu ispašu koja bi dovela do njihove adekvatne prehrane i proizvodnje meda, pčelari već sada prognoziraju kako će ova godina biti veoma loša, kao i nekoliko ranijih.

"Pčele su nakon prošle sezone sa vještačkom prehranom ušle u zimu. Sve što je trebalo mediti u proljeće nije medilo, one su bile nespremne te su se i dalje našle na prehrani šećerom, šećernim sirupom i pogačama. Dosad sam po košnici dao okvirno 15 kilograma šećera koji po kilogramu košta jednu marku. To su veliki izdaci za one pčelare koji imaju veliki broj košnica, a primjer tome je i da jedna pogača košta dvije marke", kaže za Klix.ba Senad Hodžić, potpredsjednik Saveza udruženja pčelara Tuzlanske županije.

Prošlogodišnji pad prinosa meda iznosio je 40 posto, a pojedini uzgajivači izgubili su i do 80 posto pčelinjih društava.

"Mi ćemo ove godine imati neke male količine meda koje će biti dovoljne da pčele prezime do sljedeće paše, ako je i bude. Sve zalihe koje smo ranije imali potrošli smo za dvije godine, zbog čega smo već zatražili pomoć nadležnih, kako bi se održao pčelinji fond jer je stanje neodrživo", navodi Hodžić.

Hoće li biti poskupljenja meda?

Ništa bolja situacija nije ni na prostoru Republike Srpske, gdje se pčelari sa poteškoćama suočavaju već četiri godine zaredom.

Glavne paše su skoro u cijelosti završene, a prinosa meda nije bilo.

"Nažalost, mrazevi i kiša u maju su doprinijeli tome da su pčele gladne. Za pčelare je ovo elementarna nepogoda i svakako da se ljudi na terenu suočavaju sa problemom da pčele održe vitalnima, kako bi mogli nastaviti sezonu. Ne mogu reći još da je sve gotovo, ali svakako ova godina će biti daleko ispod prosječnih. Pred nama predstoji još nekoliko paša i iskreno se nadam da sezona neće u cijelosti propasti, kako bi pčelari imali prinose makar za uzimljavanje pčela", kaže za Klix.ba tajnik Saveza udruženja pčelara RS-a Damir Barašin.

I pored činjenice kako je potražnja meda na tržištu znatno veća od proizvodnje, pčelari se svih proteklih godina nisu odlučivali za drastičnije povećanje cijena proizvoda. One se po kilogramu u Bosni i Hercegovini kreću od 15 do 20 konvertibilnih maraka, u ovisnosti o vrsti meda, a očekivanja su da će tako biti i u ovoj sezoni.

"Situacija jeste teška, da ne kažem katastrofalna, ali su opet s druge strane pčelari svjesni kupovne moći građana i mi možemo povećavati cijenu do besvijesti, ali to neće imati efekat. Ljudima nije lako odvojiti sredstva za kupovinu, tako da balansiramo između naših troškova koje smo imali u tijeku sezone i kupovne moći građana", naglasio je Barašin.

Pčelari na kraju poručuju da je pčelarstvo interesantna poljoprivredna oblast u kojoj se uspjeh posmatra u vremenskom razdoblju od deset godina.

Shodno tome, u desetljeću iza nas pčelari su imali jednu odličnu i jednu izuzetno lošu godinu, uz sedam prosječnih.

Pčelari su upozorili i na to da bh. vlasti ne razmišljaju dovoljno o ovoj grani i domaćem medu koji je ranije ocijenjivan kao izuzetno kvalitetan. Takvu politiku je potrebno mijenjati, a sve s ciljem da bh. pčela dobije adekvatnu zaštitu.