Korona poskupljuje robu iz zemalja EU, a smanjuje ponudu s juga Hercegovine

Proljetni dio sezone za domaće proizvođače hrane na njivama i plastenicima, u cjelini očajno je završio. Kupus, pa i ostale kupusanjače, se masovno zaoravao, kao i zelena salata, pa špinat, blitva…

Dovoljno je reći da se kupus tržio po 0,10 KM, zelena salata po 0,30 KM i to ako je bilo dobrovoljaca za kupnju, inače se urod i bacao.

Glavni krivac je pandemija koronavirusa koja je zaustavila društvene tokove i događaje od svadbi pa do vjerskih svečanosti svih konfesija, a svoj obol su dali i uhodani uvozni kanali.

Da bi ljetni dio sezone mogao biti povoljniji pokazuje lagano buđenje cijena početkom lipnja, ali i projekcije u problematiku upućenijih, piše Radiopostaja Čapljina.

Tako se primjerice, kupus na veletržnici u Tasovčićima trenutačno trži po cijeni od oko 0,50 KM, zelena salata je od 0,80 KM „kristalka“, pa do 1,3 KM „puterica“ itd.

Da bi klimatološko ljeto moglo biti povoljnije za domaći agrar, od klimatološkog proljeća, koje je uz ostalo bilo i sušno, smatra agronom Ivica Borovac, voditelj Službe prodaje tvrtke „Adria Histhil“ iz Gabele, najvećeg proizvođača presadnica u BiH. Ing. Borovac, koji procjenu zasniva upravo po tržištu presadnica, kaže:

''Mislim da će prodaja proizvoda ići dobro, iz više razloga. Prvi, razlog što su Španjolska i Italija bile puno više pogođene pandemijom, nego BiH, Hrvatska i zemlje u okruženju s manjim brojem stanovnika. Te dvije zemlje su imale ogromne probleme u proizvodnji i plasmanu proizvoda, te samim izlascima na površine i pripremi zemlje zbog rigoroznih restrikcija.

Tako da će roba koja bi trebala doći iz Španjolske i Italije biti skupa, pa neće biti smisla da se skupa roba iz te dvije zemlje, plasira na da tako kažem, jeftino hercegovačko tržište. To je kad se radi o europskom jačem dijelu kojem ne možemo konkurirati.

S druge strane imat ćemo pozitivnu situaciju i na jugu. Crna Gora desetkovana zbog stroge karantene, tako da će recimo, izvoz tamošnje lubenice biti puno manji. Dakle, Crna Gora je dosta pogođena pandemijom, Makedonija još gore, a jug Srbije da i ne spominjem.

Tako da će pritisak robe iz tog južnog dijela koji svojom robom našim proizvođačima ruši cijenu, biti u dobroj mjeri smanjen. Albanija je dovoljno velika da uvijek pravi probleme, međutim kod njih je sezona u punom jeku tako da njihovi - rajčica, paprika, krastavac…, već ide za Europsku uniju, koja je trenutno u deficitu s povrćem, tako da Albanci koriste priliku nešto skuplje prodati svoje povrće''.

''Uglavnom, osim Albanije koja je sve konkurentnija, Srbija, Crna Gora i Makedonija, kao tercet jeftinije proizvodnje, neće praviti veće probleme na našim tržištu.

Osobno mislim da će domaći ljudi proizvesti dobar i kvalitetan proizvod koji neće imati konkurencije što se tiče kvalitete, a mislim i cijene, jer iz uvoza ponuda će biti manja iz zemalja EU zbog cijene, a iz ovih južnih zemalja zbog deficita sadnje i proizvodnje koju su imali, tako da se nadam da će domaći proizvođači imati sezonu sličnu prošlogodišnjoj što se tiče same prodaje“, zaključuje Ivica Borovac.

Naravno, ova projekcija je zasnovana na procjeni da novih velikih restrikcija neće biti. Međutim, unatoč ovim pozitivnim najavama, domaći proizvođači moraju uložiti napor za dalje unapređenje proizvodnje, prihvatljivije pakiranje – gajbe u kojim se povrće, primjerice rajčice, slažu u samom redu i slično.