Svinjogojstvo na koljenima, ali cijene ne divljaju

Pojava afričke svinjske kuge u BiH je ugrozila uzgajivače svinja, ali mogla bi se poremetiti i dugogodišnja tradicija kolinja.

Po riječima veterinara iz Veterinarske stanice Mostar, ljudi su gotovo 60 posto manje nabavljali svinje za uzgoj, zbog straha od svinjske kuge. No unatoč svim problemima, cijene čini se neće 'otići u nebo'.

Cijene nisu puno porasle

Iako proizvođači iz Hercegovine kažu kako je još uvijek rano pričati o svinjokolju, cijene svinjetine nisu puno porasle u odnosnu na prošlu godinu.

''Cijene svinjetine nisu puno porasle u odnosnu na prošlu godinu, narasle su od 10 do 20 posto'', rekli su za Bljesak.info iz Mesne industrije Šišović – Rakitno.

Početni proizvod, odnosno male svinje za tovljenje koje ljudi nabavljaju za uzgoj, su skuplji ove godine.

Iz Uzgoja svinja "Dokić" s područja Širokog Brijega kažu kako je cijena male prasadi 6 KM.

Ovi privatnici su nam rekli kako ljudi najviše za kupovinu traže pečenicu i pancetu, a isto su rekli i iz Industrije Šišović gdje je potražnja i za svinjskim vratom.

Pročitajte još

Zatražen milijun KM za sanaciju afričke svinjske kuge u BiH

Što se traži

Industrija Šišović nam je rekla kako je cijena svježeg mesa jeftinija od gotovog suhog proizvoda. Cijena pancete bez kosti 9,95 KM, a pancete s kosti je 8,95 KM. Svinjski vrat je 13,45 KM kao i svinjska pečenica.

''Suho je puno skuplje i prodajemo u radnjama cijene primjerice pancete je 21,95 KM, a pečenice 24,45 KM'', rekli su.

Iz Uzgoja svinja "Dokić" rekli su nam kako su cijene svježeg mesa 12 KM a suhog 30 KM.

Pozitivna stvar u svemu je, kažu iz ovog društva što cijene hrane za svinje nisu poskupjele.

Tu informaciju su potvrdili i iz Udruženja uzgajivača ovaca i koza 'Tor'.

Svinje kao u zološkom 

''Kukuruz je pola marke, ali i to je skupo'', rekao je Dževad Kovač, predsjednik ovog udruženja, koji vjeruje da bi se i cijene brzo mogle poremetiti.

Kaže da poticaja za stočarstvo općenito pa i svinjogojstvo ima jako malo, afrička svinjska kuga napravila je svoje, a ministarstvo se za to slabo zanima.

''Ministarstvu odgovara da nema ni svinja, ni ovaca, jer to su sitni iznosi gdje ne mogu uzimati reket. Iznosi za ljude su mali i zanemarivi, a programi zakoni i pravilnici su nedorečeni i mogu se shvatiti na više načina, pa ima prostora za manipulacije'', rekao je.

Iz udruge očekuju da svinjogojcima nadoknade štetu koju su pretrpjeli 'onim što im je pobijeno, a sad ne mogu kupiti.'

''Teška je situacija inače u stočarstvu, a tu spadaju svinje. Kriza je velika a svinjogojstvo je na koljenima, bit će kao zoološki vrt samo ponegdje ćete moći vidjeti svinju. Sada se pravi nova strategija, mislim da nas neće u dvije rečenice spomenuti'', rekao je Kovač.

Tvrdi da nema onoga tko proizvodi tovljenje svinje a da mu to trenutno može biti rentabilno.

Reakcije RS-a i Federacije

Svinjska kuga posebno je nanijela štete u RS-u, no situacija se popravlja. Doktor veterinarske medicine, specijalista, koordinator resora za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Negoslav Lukić, rekao je gostujući u ATV jutru kako su prethodno uvedene mjere dale rezultate, ali da nema mjesta opuštanju. Svinjska kuga je u RS donijela i rani svinjokolj pa su preventivno, početkom kolovoza dozvolili klanje i konzumaciju zdravih grla u prethodne stroge kontrole.

Federacija po medijskim izvještajima 'prošla' puno bolje od RS-a, pa je Federalna Vlada krajem kolovoza ove godine putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najavila da će pratiti pojavu i širenje virusa afričke kuge svinja te je najavila da će u slučaju iskazane potrebe osigurati dodatna financijska sredstva za suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje bolesti u Federaciji BiH. 

Nebriga za stočarstvo

Iz udruženja Tor, misle kako se federalno ministarstvo za stočare ne brine dovoljno.

Kovač je kritizirao odnos prijašnjeg Federalnog ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva, koje je do sada kaže imalo maćehinski odnos prema stočarima, jer su kaže poticaji dijeljeni netransparentno, te je struktura u ministarstvu kako tvrdi reketarila i sebi uzimala novce od poticaja.

''Puno pranja para je bilo na tim poticajima. Primjerice u Sarajevu se dalo za poticaj skoro 300 tisuća maraka za uzgoj morske ribe. Išao sam na tu adresu koje nema. Poticaju se daju za fiktivne proizvode, a ignorira ovo što narod proizvodi'', rekao je Kovač.

Smatra da s novim ministrom ima pomaka, te je promijenio strukturu u ministarstvu koja je po mišljenju predsjednika ove udruge stručnija i poznaje materiju. Promijenio je neke pravilnike koje sada sliče europskim pa su se kaže požalili mljekari.

''Sada će se poticaju dijeliti po grlu i hektaru obradive površine, što će udariti na mljekare, jer oni fiktivno mlijeko naplaćuju. Važno im je da ima grla puta mlijeka, ali sad će dobit samo za grla, jer do sada su mljekare najviše dobivale. U Europi se proizvođači ovako plaćaju poticajima, a ovdje su ljudi prikazivali da im krave daju više mlijeka, i dobivali su novac za fiktivno mlijeko'', ispričao je Kovač, koji se nada da će ministarstvo pravilnikom promijeniti neke stvari, te da će se stočari konačno početi cijeniti.

Ipak kako kaže, svi nešto moramo jesti.