Jagode iz Hercegovine stigle do Rusije

Marinko Merdžan, poljoprivrednik iz Bivoljeg Brda kod Čapljine, u traganju za isplativom proizvodnjom okrenuo se za čapljinski kraj neuobičajenim jagodama.

Na upit kako i zašto je odlučio zasnovati značajniju proizvodnju jagoda na površini od jednog hektara, Marinko Merdžan kaže: ''Na ideju me je potaknulo razmišljanje o sve nepovoljnijim vremenskim uvjetima i sve nesigurnijoj proizvodnji na otvorenom. Cilj je, dakle, bila neka sigurnost. Ne možeš sve proizvoditi pod vedrim nebom, rizično je i opasno, u rano proljeće zbog mraza, ljeti zbog tuče pa smo morali ići i na plasteničku proizvodnju jagoda. Zatvoreni prostor daje sigurnost, štiti biljke od kiše i tuče jer je jagodarska proizvodnja osjetljiva. Uz to, plastenička jagoda uopće se ne prska kad počne branje, štiti je najlon, zdravija je roba, finalni proizvod je kvalitetniji. Svu tehnologiju preuzeli smo od vrgoračkih jagodara, koji su čuveni u tome''.

Nisu, kaže, ništa izmišljali, nego su prepisali ono što oni rade već 30 godina.

''Imao sam prijatelje iz Vrgorca koji su mi bili mentori u postavljanju plastenika. Obratio sam se njima, malo sam sa sumnjom gledao kako su oni radili, zbog jačine vjetrova i oborina koje su izražene u dolini Neretve. Ove godine sve je izdržalo pa sam se malo ohrabrio, Mislio sam iz početka da će to biti malo lošije, ali funkcionira. Ovaj sustav sa zategama, sustavom slobodnih lukova, sa sidrima u zemlji - funkcionira'', ističe Merdžan.

Posebice naglašava: ''Što je najvažnije, deset dana smo raniji od Vrgorca! Deset dana! Ugodno su se iznenadili. Kod njih je ovaj način uzgoja jagoda brend, ovako rade već tridesetak godina, a mi smo ovo prvi put primijenili u općini Čapljina. Već ima zainteresiranih koji su dolazili gledati te planiraju i širiti ovakvu proizvodnju jagoda na čapljinskom području''.

Objašnjavajući prednosti uzgoja jagoda u plastenicima, Merdžan nastavlja: ''Uz ranije dozrijevanje, učio sam prednost ovakvog uzgoja i pri prodoru hladnoga vala. Ove godine bila su dva hladnija vala, deformacije plodova nije bilo, a na otvorenom jest. Znači, najlon je svoju funkciju obavio''.

Što se tiče plasmana jagoda, Merdžan ima zanimljiv odgovor.

''Pokušali smo nešto plasirati za Rusiju, međutim, količine su nedovoljne, trebali bismo posaditi od 500.000 do 700.000 sadnica da imamo svaki drugi dan pun tegljač za Rusiju. U ovim uvjetima, gdje smo raštrkani, Čapljina nema toliku proizvodnju, možda ima tjednu proizvodnju za jedan tegljač. Međutim, jagoda ne može čekati tjedan dana. Treba se u roku dan-dva napuniti tegljač. Treba veća proizvodnja kako bi se moglo ići prema vani. Mi smo još uvijek mali'', kazao je Merdžan.