Hercegovci i više nego zadovoljni svojim maslinovim uljem

Godišnja potrošnja maslinovog ulja u BiH iznosi svega 0,12 litara po glavi stanovnika, dok se npr. u Hrvatskoj potroši 1,5 litra godišnje, a u Grčkoj čak 14 litara, ustvrdio je u petak u Mostaru ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Marko Ivanković. 

Na području Hercegovine danas ima oko 60.000 stabala, odnosno 300 hektara nasada maslina, a u općini Čapljina urađen je još jedan projekt za podizanje novih 150 hektara, kazao je Ivanković u izjavi za medije na znanstveno-stručnoj radionici "Dani berbe maslina 2018". 

Teme radionice bile su "Pregled maslinarstva Hercegovine od 2008.- 2018. godine" i "Proizvodnja ekstra djevičanskih maslinovih ulja s povišenom razinom fenola", a pored toga, održana je i promotivno-ocjenjivačka izložba. 

''Naš je cilj raditi na kvaliteti maslinovog ulja, a s obzirom na ovih 56 uzoraka, čiju je organoleptičku procjenu uradio 'Panel za ocjenu extra djevičanskih maslinovih ulja' na čelu sa profesorom Mirom Barbarićem, nemamo se čega stidjeti. Imamo izuzetno visoke ocjene, a dokaz tome su 16 zlatnih, 37 srebrenih i tri brončane plakete'', istaknuo je Ivanković. 

Dodao je kako je cilj znanstveno-stručne radionice poticanje širenja proizvodnje maslina i potrošnje maslinovog ulja u Bosni i Hercegovini. 

Proizvođač maslina iz Ljubuškog Ivan Pavlović, čiji je urod ove godine iznosio oko 700 litara ulja, kazao je kako proizvodnja maslina zahtjeva jako puno ljubavi te posla oko zaštite i hranidbe stabala. 

Profesorica Tea Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavila je europski projekt "Aristoil", koji se bavi potencijalima povećanja tržišne vrijednosti maslinovog ulja. 

Pored Hrvatske, partneri na ovom projektu su Španjolska, Grčka, Italija i Cipar, a njegova glavna ideja je - kako na tržište staviti maslinovo ulje s povećanom razinom fenolnih spojeva. To bi bio proizvod koji više nije samo prehrambeni, nego i farmaceutski zbog sadržaja fenola od preko 250 mg/kg, i kao takav imao bi zdravstveni učinak na prevenciju bolesti krvožilnog sustava, ustvrdila je Bilušić.

Naglasila je kako takav proizvod stječe pravo ljekovitosti, pa se samim time, može prodavati po puno višim cijenama, odnosno i po par stotina eura po bočici. 

Istaknula je da uzorci hrvatskih ulja imaju jako dobre rezultate kada je u pitanju razina dragocjenog fenola, izrazivši zadovoljstvo što će od ove godine u istraživanje i analizu biti uključena i ulja s područja Hercegovine. 

''Ove godine planiramo umrežavanje proizvođača maslinovog ulja s područja Mediterana, s objedinjenom bazom podataka. Preko nje bi bilo lakše dati smjernice kako proizvesti i čuvati ulja s povećanom razinom fenola i bez zakonskih problema staviti ih na tržište te ih prodavati po cijeni od par stotina eura po bočici, na bogatijim europskim tržištima'', kazala je profesorica Bilušić. 

Zaključila je kako hercegovačka ulja zasigurno imaju potencijal sorte i potencijal uzgojnog područja, no isto tako, da je jako važna i edukacija o samoj preradi.