Hercegovački poljoprivrednici ne mogu prodati domaću cvjetaču zbog uvozne

Rekordno niska cijena cvjetače na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, u zimsko dobo, samo 0,40 do 0,60 KM, odnosno 4 KM gajba od petnaestak kilograma bila je povod za razgovor s povrtlarom Marinkom Merdžanom, iz Bivoljeg Brda kod Čapljine.

Govoreći o berbi i plasmanu jedan od vodećih proizvođača cvjetače u dolini Neretve, kaže:

''Prva je berba zimskog sortimenta. Počeli smo kampanju prije dvadesetak dana, sve je bilo dobro, dok se nisu sudarile robe u Albaniji i Italiji, naši uvoznici pošto im je bila skupa klementina u Italiji, onda su ture nadopunjavali jeftinom karfiolom, koji je bio 30 eurocenti u Italiji, tako isto i u Albaniji. Svi su se nakrcali jeftinim karfiolom pa se naš ne može prodati. Zahvaljujući jednom izvozniku iz Čapljine i dva trgovačka lanca koji idu na akciju, rješavao cvjetaču onako tržišno kako može'', kaže Mardžan, te na upit je li trenutačna cijena od pedesetak feniga rentabilna, nastavlja:

''Ako znamo da je 50 feniga sjemene i uzgoj zimske cvjetače, sadnja, obrada i ostalo, prodaja po sadašnjoj cijeni je čupanje uloženog, ako se mogne iščupati. Pozitivna nula ako bude, bit će dobro''.

Klimatske komparativne prednosti su razlog zašto albanski i talijanski povrtlari mogu ići s nižom cijenom, pojašnjava Merdžan:

''Ovaj zimski sortiment kod njih je počeo desetak dana prije nego kod nas, tako da su oni iskoristili vakum na tržištu. Sada su uvoznici tu odigrali jednu svoju ulogu, začepili su tržište oni bacaju, mi jeftino prodajemo, ali ne možemo ga prodati dok oni ne riješe uvoz. Oni se sad kako se to kaže „čiste“ trebalo bi biti to gotovo u ovom tjednu. Mislim da će se uvoznici u ovom tjednu „očistiti“, od uvezenih zaliha, tek će se tada stabilizirati ponuda i tražnja na tržištu, ali za ove sorte koje se sada režu, bit će kasno'', navodi u izjavi za Radio Čapljinu.

Zanimljivo, Marinko Merdžan ističe da zimski karfiol na otvorenom, ne može uspijevati sjevernije od Tasovčića, odnosno od Čapljine.

''Ima različitih mikro lokacija. Ja sam mislio da je tamo bliže Hutovom blatu, toplije, veće vodene površine, mikro klima od jezera ima neke prednosti, međutim tamo gdje sam prije sadio su velike rose, zbog kojih su uobičajeni jutarnji mrazovi koji se po danu otope, pa su veća oštećenja nego na ovoj poziciji uz Neretvu. Lokaliteti uz Neretvu - Višići, Svitava, Struge, Čapljina… su pogodni za uzgoj zimske cvjetače. Uz Neretvu su aluvijalna i propusna tla pa se unatoč stalnim kišama ipak može raditi'', kaže Merdžan, te dodaje:

''Sjevernije od Čapljine, nisam vidio još nikoga da je uspio proizvesti zimski sortiment''.

Merdžan ističe da nisu pale cijene samo cvjetači, nego i većini drugih kupusnjača i zeleni.

''Kiše su bile ogromne, u Albaniji i Italiji zelen na otvorenom počela je propadati pa su oni spustili cijene te su nas malo preduhitrili'', konstatira ovaj povrtlar za Večernji.ba.

Dakle, kalkulacije uvoznika sa cvjetačom izgleda da će se obiti o glavu i njima, ali na žalost ni krivima ni dužnima, i domaćim proizvođačima kupusnjača i zeleni. Bila je ovo još jedna priča o zaštiti domaće proizvodnje koje nema.