''Brzorastuće ptice'': 47 dana od jaja do klanja kokoši

Tvrtke koje uzgajaju perad desetljeća su provela uzgajajući takve hibride ptice koje bi i brzo rasle i brzo razvijale velike prsne mišiće. Industrija sada troši stotine milijuna dolara kako bi se nosila s posljedicama; od fileta pozatih kao "špagetno meso", zato što se vrlo lako raspada, do mesa tvrdog poput kože, zvanog i "drvena prsa". Ove pojave ne predstavljaju nikakvu prijetnju po zdravlje, prenosi The Wall Street Journal zaključke stručnjaka i službenika iz tvrtki.

Od jajeta do koke za 47 dana

Ipak, neugodne pojave smatraju se posljedicom genetske selekcije zahvaljujući kojoj kompanije koje prodaju meso uspijevaju uzgojiti kokoš od 2,9 kilograma za samo 47 dana, odnosno dvostruko brže nego prije 50 godina, kako navodi National Chicke Council. Ovakva efikasnost pomogla je američkim mesnim divovima Tyson Foods, Pilgrim's Pride, Perdue Farms i Sanderson Farms da u 2018. godini proizvedu rekordnih 20 milijuna tona.

No, oni sada troše i 200 milijuna dolara godišnje kako bi identificirali i izbacili iz proizvodnje ona pileća prsa koja smatraju pretvrdima, premekanima ili na bilo koji način problematičnima za prodaju restoranima ili trgovačkim lancima.

"Postoje dokazi da su ove abnormalnosti povezane s brzorastućim pticama", kaže dr. Massimiliano Petracci, profesor na Sveučilištu Bologna, koji predvodi skupinu znanstvenika koji istražuju upravo taj problem.

"Špagetsko meso"

Dvije glavne tvrtke za uzgoj peradi, Cobb-Vantress u vlasništvu Tysona i Aviagen Inc., opskrbljuju najveći dio svjetskih tvrtki za uzgoj peradi raznim vrstama hibirdnih sorti kokoši. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, prodaja bijelog mesa, odnosno mišića prsa, donosi 13 posto prihoda od prodaje mesa. Uzgajivači i znanstvenici sada nastoje utvrditi što je točan uzrok problema s mesom hibridnih ptica koje brzo rastu.

"Iako postoje neki čimbenici povezani s težinom ptica, sastojcima hrane za životinje i dobom godine kada se ptica uzgaja, čak i kombinacija tih čimbenika neće nužno dosljedno dovoditi do istih problema", rekao je glasnogovornik Tysona.

Glasnogovornica Aviabena nije imala komentara. "Špagetsko meso" naziv što su ga stručnjaci nadjenuli pilećim filetima s prsa u slučajevima kad ih čovjek može poderati rukom ili probiti prstom, počelo se pojavljivati 2015. i sada se pojavljuje u između 4 i 5 posto uzoraka.

Istraživači su tu pojavu uočili kod komercijalno uzgojenih pilića oko 2010., da bi se "drvena prsa" pojavila oko 2013., rekao je dr. Petracci. Drvena prsa nađena su u oko 10 posto uzoraka, dok se bijelo pruganje javlja u oko 30 posto uzoraka pilećih prsa. Ozbiljnost problema može se jako razlikovati i često ne utječe na cijela prsa, kažu istraživači.

Promjena gustoće i teksture

Znanstvenici kažu da sumnjaju da brzina rasta komercijalno podignutih pilića može dovesti dotle da mišićno tkivo raste previše brzo za adelvatnu opskrbu tkiva kisikom iz krvi, pri čemu se mišićna vlakna mogu razgraditi. To može promijeniti gustoću i teksturu mesa, rekli su. Neki restorani i neki trgovački lanci nisu htjeli čekati peradarske tvrtke da riješe problem.

Lanac hamburgera Wendy's Co 2016. je primijetio da su neki od njihovih pečenih pilića pretvrdi i od 2017. počeo je nabavljati manje ptice, zaklane prjije nego što su narasle do 3,4 kilograma, iako su pileći fileti ostali isti. To je za kompaniju značilo troškove veće za 30 milijuna dolara jer su opskrbljivači manjim pilićima manje efikasni.

No, iz tvrtke kažu da su odmah osjetili da im se mušterije vraćaju u restorane brze hrane. Lanac dućana Whole Foods Market još 2016. najavio je da će nabavu kokošjeg mesa okrenuti prema sporije rastućim vrstama, navodeći kao razloge dobrobit životinja i kvalitete proizvoda.

''Sporije ptice''

Panera Bread planira započeti s testiranjem sporijih ptica nakon kanadske studije o različitim sortama, rekla je Sara Burnett, voditeljica tog lanca za hranu, piše Express.hr.

Neke peradarske tvrtke, uključujući i Sanderson Farms sa sjedištem u Mississippiju, počele su klati piliće u nešto mlađoj dobi kako bi smanjili učestalost mesa koje je zahvaćeno drvenastim prsima. To je upola smanjilo pojavu odnosno na jednoznamenkaste postotne udjele, rekao je glavni financijski direktor Mike Cockrell.

Dužnosnici peradarske industrije uvjereni su da će njihove high-tech oplemenjivačke operacije na kraju moći minimizirati probleme kroz genetsku selekciju, način na koji je industrija riješila prethodne nuspojave brzog rasta ptica, poput slabih kostiju nogu i problema sa srcem. Proces, kažu dužnosnici, vjerojatno će trajati još nekoliko godina.

Udruženje proizvođača peradi i jaja SAD-a u protekle tri godine uložilo je pola milijuna dolara u istraživačke projekte kako bi se utvrdio uzrok problema i identificirale hranjive tvari koje bi ih mogle ublažiti.