Zašto BiH nije pregovarala o američkim carinama poput Kosova, Crne Gore i Albanije?

Donald Trump, kako je i najavio, uveo je carine na uvoz u Sjedinjene Američke Države. Ovo je u ekonomskom sektoru svijeta odjeknulo poput bombe jer mnoge zemlje nisu vjerovale da će do ovoga doći. Tako je Srbiji uvedena stopa od 37 %, Bosni i Hercegovini 35 %, Sjevernoj Makedoniji 33 %, Švicarskoj 31 %, zemljama EU 20 %, dok su Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji uvedene stope od svega 10 %.

Susjedi su započeli pregovore na vrijeme

Stručnjaci ističu kako su ove tri zemlje ozbiljno shvatile Trumpove prijetnje izrečene prije nekoliko mjeseci, započele pregovore te iskoristile diplomatske odnose kako bi zaštitile svoje izvozne tvrtke. S druge strane, BiH je u problemu i u opasnosti od zatvaranja poduzeća. Armin Hodžić iz Privredne komore FBiH izjavio je kako je automobilska industrija, koju zastupa, očekivala ove carine, ali smatra da se Trump na tome neće zaustaviti, prenosi N1.

"Je li ovo trgovinski rat ili nije – vrijeme će pokazati. Vidjeli smo da su neke ekonomije spremne razgovarati, dok druge pokušavaju protumjerama i protucarinskim politikama poboljšati pregovaračku poziciju. On (Trump) je svjestan gdje se nalazi, zna što želi i svjestan je koju ekonomiju vuče sa sobom", rekao je Hodžić u emisiji Novi dan.

Posljedice carina nametnutih Europskoj uniji

Ističe kako Trumpova administracija nije obuhvatila sve parametre i kriterije pri izračunu carinskih stopa te da se s tim slažu i Demokrati i Republikanci. Pobunio se i Elon Musk, koji dijelove za američku automobilsku kompaniju Tesla proizvodi izvan SAD-a. Iako Bosna i Hercegovina nema velikog izravnog izvoza u SAD, posljedice će osjetiti zbog carina uvedenih Europskoj uniji, čije zemlje čine 90 % tržišta na koja BiH izvozi.

"Prošle godine SAD su uvezle oko 8 milijuna vozila, a 4 milijuna njih nisu imala nijedan dio proizveden u SAD-u. To iznosi 240 milijardi dolara i to je Trumpu zasmetalo. Ono što nas u BiH zabrinjava je da, iako ne radimo izravno sa SAD-om, radimo s EU-om na koju su uvedene dvostruke carine – 20 %.

Njemačka je prošle godine izvezla oko 200 milijardi eura u gotovim vozilima u SAD, a uz to idu i dijelovi. To je oko 24 % ukupnog izvoza automobilske industrije Njemačke, što znači da bi ove carine mogle uzrokovati veliki pad, čak 7 %, što će se vjerojatno odraziti i na BiH. Radimo na tome da naše tvrtke ispregovaraju bolju poziciju i traže alternativna tržišta. Potrebno je biti maksimalno fleksibilan, da tvrtke promijene dugoročne planove i brže djeluju. Naše tvrtke su sada na marži koja je prihvatljiva, ali ako bi se išlo niže, bile bi na nuli ili bi radile na vlastitu štetu. BiH i naše tvrtke moraju biti spremne tražiti nova tržišta poput Afrike i Bliskog istoka", naveo je Hodžić.

BiH nije znala iskoristiti povlašten odnos kod SAD-a

"BiH nije znala iskoristiti povlašteni odnos koji je godinama imala kod SAD-a s carinom od 10 %", rekao je Suad Ećo, predsjednik Udruženja poslodavaca i predstavnik grupacije drvne industrije. Istaknuo je kako je ovaj industrijski sektor već 2023. godine zabilježio pad izvoza u EU za 12 %, dok je taj pad u 2024. iznosio 8 %. Američko tržište prepoznali su kao potencijalno, ali Trumpovi potezi sada mijenjaju sve planove.

"Bili smo prisutni s 3-4 tvrtke u SAD-u. Sredinom godine planirali smo posjetiti jedan od najvećih sajmova u Americi kako bismo pripremili naše tvrtke za nastup na tom tržištu. No, s uvođenjem ovih carina mislim da se tvrtke koje bi nastupale neće moći pozicionirati s cijenama koje su već bile ugovorene i neće biti onako kako smo planirali za ovu godinu. Mi smo mali igrači kada je riječ o tržištu SAD-a. Dugi niz godina nakon rata imali smo povlašten odnos za izvoz u SAD, carina je bila između 8 i 10 %, i to nismo znali iskoristiti. Ali treba ići u pregovore. Evo, kako je Kosovo uspjelo?!", rekao je Ećo u Novom danu.

"Nismo shvatili ozbiljnost situacije"

Ističe kako su zemlje orijentirane prema ekonomiji ozbiljno shvatile Trumpove najave još prije 3-4 mjeseca, uključile se u pregovore i ispregovarale bolje carinske uvjete za svoje tvrtke.

"Mi to nismo shvatili ozbiljno, mislili smo da do toga neće doći i ovo je zakašnjela reakcija onih koji su mogli iskoristiti diplomatske odnose", rekao je Ećo.

Hodžić napominje da je u BiH ovim američkim carinama najviše pogođena namjenska industrija, koja je do sada imala stopu od oko 12 %, a sada iznosi 35 % – gotovo tri puta više.

"Ipak, vjerujem da će i ta industrija tražiti alternativna tržišta. Svaka kriza rađa najmanje tri prilike – tako će i ova. Pitanje je hoće li ove carine ostati na snazi cijelu godinu ili će biti predmet revizije. BiH se može preusmjeriti na tržišta s manjim carinama, evo primjerice Kosovo, koje nam je blizu. IT sektor je također uvelike pogođen. BiH bi trebala i morala izboriti bolju pregovaračku poziciju jer se izvoz može prijavljivati s bilo koje lokacije", naveo je.

"Nismo shvatili ozbiljnost situacije" – No, Ećo upozorava da su posljedice već tu i da ih sada možemo samo pokušati ublažiti.

Set mjera za izvoznike

"Ako dođe do pada izvoza u EU, BiH će se sigurno suočiti s velikim problemima i pojedini pogoni neće moći opstati, bez obzira na alternativna tržišta. Nismo očekivali ovakav scenarij. Već dvije godine imamo problema s EU-om, političke napetosti u BiH, ekonomske mjere i poskupljenja – mislim da će ovo biti najzahtjevnija godina nakon rata za gospodarstvo i industriju u BiH. Nismo shvatili ozbiljnost situacije u kojoj su se prije svega našli izvoznici. Prilično sporo reagiramo", zaključio je Ećo.

Svi sugovornici složili su se kako vlasti u BiH moraju uvesti set mjera za izvoznike kako bi im se olakšala borba s posljedicama carinskih barijera.