Zabrinjavajuće - izvoz nam je loš

Tako bh. izvoz je počeo naglo ići silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije vanjskotrgovinske partnere.

"Gospodarstvo, prije svega EU, kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga poduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola tjedna, tjedan... Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektira na naše gospodarske subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi", rekao je Ćorić za "Nezavisne novine".

Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uvjeta poslovanja, međutim...

"Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektira i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

Sve to govori da su gospodarske aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na gospodarstvo Srpske", kaže Ćorić.

I ekonomist Saša Stevanović smatra da podaci o našem vanjskotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u europskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Europske centralne banke i želja da se inflacija svede na razinu od dva posto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje potražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

"Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporit će potražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca", kaže Stevanović.

Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sustava i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan posto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 posto u prosjeku.

Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržište rada, to će umanjiti produktivnost itd.

"Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupiravanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenari otvara pitanje prilagođavanja naše vanjskotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje s ekonomskim sustavima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije", kaže Stevanović.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su za "Nezavisne novine" rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 milijuna KM ili 0,5 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

"Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milijun KM ili jedan posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 milijuna ili dva posto više u odnosu na isti period prethodne godine", rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 posto. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU sudjeluje sa 70 posto.