Utjecaj pandemije: Najveći padovi u metalnoj industriji
Pandemija virusa korona na industriju ostavlja ogromne posljedice, a u ovom trenutku izvjesno je da najveći utjecaj ostavlja na metalnu industriju, gdje se bilježe gubici veći od 50 posto, piše Nezavisne novine.
Goran Račić, predsjednik Područne gospodarske komore Banjaluka, kaže da je evidentno da je najveći pad u prvih pet mjeseci ove godine u metalnoj industriji, te da odmah nakon nje slijede tekstilna industrija i proizvodnja namještaja.
"To su grane koje su izvozno orijentirane i u ovom trenutku imaju mnogo manje narudžbi nego što je to bilo ranijih godina. Dok god se ne ožive inostrana tržišta, prije svega tržište zapadne Europe, teško možemo očekivati da će naša industrija imati one rezultate koje je imala prije pandemije", kaže Račić.
Ističe da je osnovni razlog ovom stanju u prerađivačkoj industriji smanjena tražnja, koja je nastala kao rezultat pandemije te krize i straha koji vladaju u cijelom svijetu.
"Ta tržišta još nisu oporavljena. Tržište nije na onoj razini da bi moglo da reproducira veću proizvodnju", kaže Račić i dodaje da su poduzeća u ovim oblastima u programu pomoći od države, te da će oni svakako dobiti pomoć.
Nenad Lujić, direktor poduzeća "Bora BN" iz Banjaluke, koje se bavi strojnom obradom, kaže da su u ožujku, travnju i svibnju imali pad prometa od 60 posto.
"Preostalih 40 posto bolje da nismo ni radili, jer je protok novca totalno stao. Mnoge svjetske firme su bile skroz zatvorene mjesec dana, a neke čak i više. To su svjetske firme sa kojima smo mi surađivali i jednostavno u ovom razdoblju nismo dobivali narudžbe. Pokušali smo da se spasimo i pređemo na naše domaće tržište, jer pravimo rezervne dijelove za tvornice i proizvodnju, međutim većina tih naših tvornica je naslonjena na talijansko tržište", rekao je Lujić.
On kaže da kriza još traje, ali da su imali mali rast u lipnju i srpnju, te da imaju najave da bi posao mogao rasti i u kolovozu, ali kako ističe kod kolega sa kojima surađuje stanje je loše jer nemaju naznake da bi u kolovozu mogli dobivati narudžbe.
"Mi imamo blagi rast, ali je problem likvidnosti - oni koji imaju novac nam ne plaćaju, a oni koji nemaju - nemaju čime ni da plate. Izvoz je polako krenuo, međutim i inozemne firme su sada oprezne pri davanju narudžbi jer i kod njih postoji nagli pad", kaže Lujić. Pojašnjava da je u ovom trenutku teško biti konkurentan na tržištu zapadnih zemalja jer njih u velikom segmentu subvencioniraju njihove države.
Lujić smatra da će se mnogi teško izvući iz trenutne situacije bez pomoći države.
"Bez pomoći države teško ćemo se vratiti na stari put. Ako preživimo sporo ćemo se vraćati na stari put i biti konkurentni na europskim tržištima", smatra Lujić i dodaje da još nisu dobili pomoć za travanj za koju su se prijavili.
U poduzeću "Metalna industrija Prijedor", uspoređujući obim posla u drugom kvartalu ove godine sa drugim kvartalom prethodne godine, kažu da je on opao za oko 48 posto, a da gubici u odnosu na ranije razdoblje prelaze 50 posto.
"Najveći čimbenik smanjenja prometa je zatvaranje granica i nemogućnost nabave potrebnog materijala, kao i potrebnih usluga od kooperacijskih firmi iz susjednih država. Pored navedenog, naša firma je usmjerena većinom na proizvodnju dijelova potrebnih za brodogradilišta, a pošto je brodski promet zbog trenutne situacije sveden na minimum, samim tim je opala potreba za našom proizvodnjom", kažu u MIP-u, koji su stopostotni izvoznici, te zbog trenutnih zabrana na granicama nismo u mogućnosti ići u potragu za novim poslom i razvijati se.
Dodali su da se zbog kratkog roka od pet dana, u koji se računa i dva dana vikenda, te zbog smanjenog broja radnika izazvanog pandemijom, nisu na vrijeme stigli prijaviti za pomoć države, pišu Nezavisne novine.
