Najava izgradnje druge trase ruskog plinovoda Turski tok budi nade kod najmanje pet balkanskih država: kod članica Europske unije Bugarske i Grčke – jer se obje nadaju da će trasa proći preko njihovog teritorija – ali i kod Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije, objavio je Deutsche Welle.

I bez obzira na to kuda će dalje iz Turske biti usmjeren ruski plin, jedno je sigurno: on će prolaziti kroz Srbiju, a odatle dalje, ka tržištima Mađarske, Slovačke, Austrije, Italije.

Pročitajte još

Turski tok ide kroz Srbiju

Prva trasa do kraja godine

Kako je planirano, prva trasa plinovoda trebalo bi biti završena do kraja 2019. godine. Plin koji njome bude išao, u potpunosti je namijenjen turskom tržištu. Tamo je naime, potrošnja u 2017. dostigla rekordnu razinu od 53,85 milijardi kubičnih metara, da bi u 2018. ipak pala za šest posto, odnosno na oko 50 milijardi kubika.

Inače, svaka od cijevi Turskog toka trebalo bi imati kapacitet od 15,75 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Turski tok je najveća stavka u Gazpromovom investicijskom programu za 2019. godinu. Predviđeno je da u njega bude uloženo oko milijardu i 375 milijuna eura. Od toga, na postavljanje druge podvodne cijevi otpada 349 milijuna eura, a na kopneni deo trase, do granice s Europskom unijom, još oko 237,5 milijuna eura.

I iako taj drugi dio plinske rute još nije definiran, sigurno je da Srbija iz tih dogovora izlazi kao veliki pobjednik. Predsjednik Rusije Vladimir Putin u Beogradu je najavio da će u plinsku infrastrukturu Srbije – strateškog partnera Moskve na Balkanu – biti uloženo oko milijardu i 230 milijuna eura. Moskva i Beograd zajednički će financirati izgradnju novog plinovoda u dužini od 403 kilometra – od granice s Bugarskom, do granice s Mađarskom.

788 milijuna eura

Za projektiranje, izgradnju i rad plinovoda u Srbiji, Gazprom je izdvojio 788 milijuna eura. Uz to, bit će proširen i kapacitet skladišta plina Banatski dvor koje koristi Gazprom, i to s 450 na 750 milijuna kubičnih metara.

I dok su investicije u Srbiji izvjesne, u Bugarskoj se nastavak Turskog toka za sada svodi samo na to da tamošnji dužnosnici vjeruju u obećanja ruskih vlasti. 

Moskva, istodobno, ne odustaje ni od mogućnost da se Turski tok produži kroz Grčku. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s grčkim premijerom Alekisom Ciprasom, Putin je 8. prosinca prošle godine izjavio da je izgradnja nastavka Turskog toka prema Grčkoj sasvim moguća.

Planovi Moskve

Aktualna Europska komisija ne bavi se u prevelikoj mjeri Turskim tokom, nego prije svega pokušava posredovati između Kijeva i Moskve kako bi se tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu nastavio i nakon završetka ove godine.

Na trilateralnom sastanku EU-a, Rusije i Ukrajine održanom u siječnju, pregovori su odloženi za još četiri mjeseca, ne samo zbog izbora za Europski parlament, nego i zbog toga što su predsjednički izbori u Ukrajini zakazani za 31. ožujka.

Ipak, mnogi analitičari vjeruju da Moskva neće u potpunosti obustaviti tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu – i zbog svojih ekonomskih i zbog geopolitičkih interesa. To bi se moglo ostvariti tako što drugi plinovodi, oni koji zaobilaze Ukrajinu, neće raditi punim kapacitetom, javlja, između ostalog, Deutsche Welle.