Turska spasila izvoz mesa iz BiH

Dok se proizvođači u BiH bore da zaštite domaću proizvodnju uvođenjem prelevmana zbog nekontroliranog uvoza mesa sumnjivog kvaliteta, podaci Vanjskotrgovinske komore BiH ipak govore da je lani izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH bio veći za oko 7,5 milijuna KM u odnosu na godinu dana ranije.

Naime, prema njihovim podacima, obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 443.747.148 KM, što je više za oko 7,5 milijuna KM u odnosu na 2019. godinu.

"Izvoz mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 106.294.412 KM, a uvoz 337.452.736 KM. Bilježi se rast izvoza za 87,76 posto, te pad uvoza od 11,10 posto", navodi se u podacima vanjskotrgovinske komore BiH.

Rast izvoza goveđeg mesa

Dodaje se da je značajan rast izvoza u prošloj godini zabilježen kod goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, oko 24,3 milijuna KM, te ističu da je sav izvoz goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, išao u Tursku.

Kod mesa peradi bilježi se rast izvoza za 3,8 posto, kobasica i sličnih proizvoda za 36,36 posto te ostalih konzerviranih proizvoda za 67,62 posto.

Iako statistički podaci govore da je prošle godine povećan izvoz mesa iz BiH, proizvođači ističu da su to ipak mizerne količine, ali i da je bh. tržište preplavljeno uvoznim proizvodima.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor poduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, kaže za "Nezavisne" da se tu radi o malim količinama, te da procenti ne daju pravu sliku.

"Mi smo svjedoci susretanja s vrlo teškom prohodnošću ne samo granica, nego i tržišta iz okolnih zemalja kada je meso u pitanju, tako da su proizvođači u tijesnom prostoru i nepovoljnoj situaciji", ističe Miličić.

Pad uvoza - pad potrošnje

Dodao je da pad uvoza u odnosu na godinu ranije treba promatrati kao pad potrošnje domaćih kupaca.

"Nama kompletna privreda posluje smanjeno. Neke grane posebno rade u vrlo otežanim uvjetima jer mi smo zemlja koja mnogo zavisi od dolaska naših ljudi iz dijaspore, nama sektor ugostiteljstva i turizma skoro pa ne radi, živimo u vremenu gdje nema kolektivnog trošenja, nema rođendana, krštenja, svadbi...", kazao je Miličić.

Dodao je da je, ipak, naše tržište preplavljeno proizvodima s drugih tržišta.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za "Nezavisne" ističe da je ovo, nažalost, rijedak pozitivan primjer poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene BiH u nekom sektoru gospodarstva.

"Ali svakako opravdan i utemeljen na kvalitetu domaćih proizvoda i naporima naših proizvođača da i u vrijeme pandemije ulažu sredstva i rad u unapređenje proizvodnje i osvajanje izvoznih tržišta", kazao je Gavran.

Uvoz, turizam i ugosititeljstvo

Dodao je da je bh. realni proizvodni i izvozni potencijal u ovoj oblasti limitiran jer, kako kaže, jedino mesa peradi i njegovih prerađevina imamo u značajnijim količinama.

"Crveno meso se proizvodi u mnogo manjim količinama, koje uglavnom nisu dovoljne ni za domaće potrebe, a pristup mnogim tržištima nam još nije odobren. Velike oscilacije u izvozu ove vrste mesa u prethodnim godinama najviše su ovisile i još ovise o izvoznoj kvoti za tržište Turske i prekidima u ovom izvozu, koji su se događali odnosno njegovom nastavku. Zbog malog obima izvoza sama ova promjena može statistički značajno izmijeniti sliku naše vanjskotrgovinske razmjene u oblasti mesa i mesnih proizvoda", ističe Gavran.

Dodao je da smanjenje uvoza, međutim, nije u potpunosti pozitivno, već je dijelom uzrokovano i smanjenjem potražnje i potrošnje na bh. tržištu zbog manjeg broja potrošača.

"Turizam gotovo da ne postoji, a sektor ugostiteljstva je imao dugotrajne prekide u radu i pad poslovanja, te pad životnog standarda. Mnogi građani, suočeni sa smanjenjem ili gubitkom prihoda, morali su reducirati potrošnju mesa ili je svesti samo na najjeftinije, što je uglavnom pileće iz domaće proizvodnje", pojasnio je Gavran. Ističe da u oblasti peradarstva, pilećeg mesa i prerađevina BiH ima zaista ogroman potencijal, vrhunska kvaliteta i svijetlu perspektivu daljeg povećanja izvoza i poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene.

Opet o prelevmanima

Pred ministrima u Vijeću ministara danas bi ponovo trebalo da se nađe odluka o posebnim mjerama za poljoprivrednike u BiH, odnosno o uvođenju prelevmana na svježe i rashlađeno juneće i svinjsko meso.

Naime, prošli tjedan ministri nisu podržali posebne mjere za poljoprivredu, pa je ova odluka ostavljena za narednu sjednicu kako bi se o njoj izjašnjavali. Ministri iz reda Bošnjaka ne žele već mjesecima podržati ovu odluku, uz obrazloženje da bi ona značila kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

S druge strane, poljoprivrednici smatraju da to obrazloženje nije točno jer i SSP omogućava zaštitu domaće proizvodnje u posebnim uvjetima. Poljoprivredna udruženja u BiH po ovom pitanju su jedinstvena i najavili su blokadu graničnih prelaza za teretne kamione od 4. svibnja ako Vijeće ministara ne uvede prelevmane.