Termoelektrane u BiH ponovno rekordni zagađivači

Dvije godine nakon što su države zapadnog Balkana morale uskladiti emisije iz termoelektrana na ugalj s EU Direktivom o velikim ložištima (LCPD), ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje danas objavljeno istraživanje mreže Centra za ekologiju i energiju (CEE) Bankwatch.

U izvještaju se pored ostalog pojašnjava da ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji su u 2019. godini opet bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP)(1) koji su dostavljeni Tajništvu Energetske zajednice.

Navodi se da u Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak 8,5 puta iznad graničnih vrijednosti emisija dozvoljenih Nacionalnim planom. Rekorderi su opet TE Ugljevik i TE Kakanj. TE Ugljevik je tijekom 2019. bilo postrojenje s najviše ispuštenog SO2 u regiji– 88.302 tone, dok je TE Kakanj imala najveće prekoračenje – s emisijama 12,66 puta višim od maksimalnih vrijednosti za 2019. godinu.

Oprema za odsumporavanje u TE Ugljevik puštena je u probni rad u prosincu 2019. godine, ali su početkom 2020. prijavljeni tehnički problemi. Preostaje, dakle, da se vidi hoće li i kada ova investicija dati rezultate, priopćeno je iz CCE-a.

Iz CEE-a podsjećaju da su države zapadnog Balkana članice Energetske zajednice i stoga su imale obvezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu s Direktivom o velikim ložištima (LCPD). Međutim, nijedna od zemalja koje su dostavile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države ni za 2018. ni za 2019. godinu.

''Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovakvo neodgovorno ponašanje BiH političara nas sve više udaljava od Europske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju. Žalosno je da su građani Bosne i Hercegovine osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost'', izjavio je Denis Žiško iz CEE-a.

Koordinatorica za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorica izvještaja Ioana Ciuta naglašava da se vlade država zapadnog Balkan više ne mogu oslanjati na ugalj, već da da treba početi proces zatvaranja termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost.

''Ovo nije toliko pitanje obveze, koliko je pitanje isplativosti, pošto ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost'',zaključila je Ioana Ciuta.