Recesija u Europi, posljedice u BiH

Dva od osam najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine su u recesiji, a treći bilježi znatan pad industrijske proizvodnje, što svima u zemlji treba biti svojevrsni alarm, upozoravaju stručnjaci.

Naime, nakon Italije, Turska je nova zemlja koja je upala u recesiju. BiH s njom ima obim razmjene od oko milijardu maraka, od čega se 325,5 milijuna odnosi na izvoz. U nju najviše izvozi masnoće, ulja, gvožđe i čelik, a uvozi strojeve, kotlove, odjeću, plastične mase i drugo.

Turska slabi

Gospodarstvo ove zemlje je u četvrtom kvartalu prošle godine oslabila za 2,4 posto u odnosu na treći, priopćio je državni zavod za statistiku. U trećem kvartalu prošle godine pad je iznosio 1,6%, što znači da su se povezala dva tromjesečja s negativnim privrednim rastom, što je definicija recesije. Na razini čitave 2018. godine ostvaren je gospodarski rast od 2,6%, što je najmanje od 2009. godine.

Zbog trgovinskog rata sa SAD došlo je do velikog pada vrijednosti turske lire, pa je uvoz poskupio. Valuta je oslabila za 30% prema dolaru prošle godine, što znači da je uvoz robe u Tursku poskupio za trećinu.

Recesija u Italiji

Prije nekoliko tjedana i u Italiji je proglašena recesija. BiH je u ovu zemlju u 2018. godini izvezla robu i proizvode u vrijednosti od 1,36 milijardi maraka, što ovu članicu Grupe 7 stavlja na visoko treće mjesto zemalja u koje BiH najviše izvozi. Najviše se izvozi u tarifi obuća, nazuvci i slični proizvodi, i to 321,7 milijuna KM, zatim drvo i proizvodi od drveta, kojeg je izvezeno 139 milijuna maraka, a zatim proizvodi od gvožđa i čelika s izvozom od 122,1 milijuna KM.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" kako su posljedice izvjesne, jer BiH dosta zavisi od izvoza pa se tako bilo koje usporavanje ekonomije s kojom se surađuje automatski odražava i na nju. Sve je, upozorava on, usko povezano.

"Recesija po definiciji znači da dolazi do pada BDP-a, potrošnje i industrijske proizvodnje. To će automatski značiti pad potražnje za našim proizvodima. U kojoj mjeri - teško je reći, ali definitivno je da će do toga doći. Sve ovo može dovesti do usporavanja naše proizvodnje, a samim tim će se teže servisirati obaveze i isplaćivati plaće, a ako nemamo plaća za radnike, dolazi do pada potrošnje i kod nas", pojašnjava Hadžić.

Vlasti ne rade ništa

Sa druge strane, tvrdi on, vlasti ne rade ništa kako bi se šteta smanjila, a mogle bi.

"Samo mjerama fiskalne politike možemo se oduprijeti ovakvim pojavama. Država bez obzira na recesiju može pomoći ekonomiju mjerama fiskalne politike. Treba raditi na rastu domaće potrošnje, a koja bi vodila rastu potražnje. Međutim, nismo proveli suštinske reforme, a dobili smo i rast poreznih opterećenja. Ovo će sigurno biti veliki udarac za izvozne kompanije", zaključio je Hadžić.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu kako je vrlo nezahvalno i preuranjeno govoriti o negativnim posljedicama za BiH, iako je moguće da do njih dođe, ako se ekonomije ovih zemalja ne budu oporavljale.

Kažu kako bi izvoz domaćih kompanija postao skuplji te bi moglo doći do otkazivanja suradnje s inozemnim kupcima.

"Trenutno se u BiH ne može govoriti o posljedicama recesije naših trgovinskih partnera, ali moglo bi se razmatrati kako podići stope godišnjeg rasta na pet-šest posto, što bi omogućilo bolje zadovoljenje potreba bh. gospodarstva i građana. Svakako da situaciju treba promatrati i napraviti strategiju u slučaju da se recesija nastavi i proširi, jer BiH nema ni analizu ni plan u slučaju najcrnjeg scenarija", poručili su iz Komore, prenose Nezavisne novine.