Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata

"Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata. Imam deset apartmana i bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije", komentirala je za Glas Istre jučer jedna iznajmljivačica iz Pješčane Uvale, naselja tik do Pule.

U naselju nema kuće bez apartmana, plus pokoji hotel i velika marina, a trenutno je neobično praznjikavo za ovo doba godine. Startala je špica sezone, a na ulicama u Pješčanoj još uvijek se mogu vidjeti pretežno pulske registracije.

U kafićima kažu da im je promet prepolovljen u odnosu na lanjski srpanj.

''Cijene su previsoke, i marine su ovdje puno skuplje nego drugdje na Mediteranu'', komentirao je mladi bračni par koji upravo isplovljava unajmljenom jedrilicom iz marine Veruda.

Podrijetlom su iz Hrvatske, ali dugo žive u Francuskoj gdje vode turističku agenciju i najviše rade upravo s Hrvatskom.

''Velike su kontrole na cestama radi Schengena i imigrantske krize, pa su nas duge kolone usporile već u Austriji, a onda opet na ulazu u Hrvatsku. Puno je lakše sjesti u avion i odletjeti u Tursku'', navode  Francuzi moguće razloge lošeg početka udarnog dijela turističke godine.

U srpnju smo, a popunjena je tek trećina od ukupno 1,66 milijuna turističkih ležajeva u Hrvatskoj. Na jednu iznajmljenu postelju, dakle, dvije popeglane i zategnute još čekaju goste.

To je prosjek, stvarno stanje je nešto drugačije: hoteli i kampovi bilježe 80 posto iskorištenosti svojih kapaciteta, a obiteljska domaćinstva ni pola od toga. Mnogi to tumače posljedicom nekontroliranog rasta tog takozvanog privatnog smještaja.

U prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je registrirano više od 100 tisuća novih kreveta - u hotelima 6.400, u kampovima 8.000, a u privatnom smještaju čak 42.000. Tome treba dodati još 45.000 novih kreveta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, što su u naravi vikendice, odnosno smještaj koji se načelno ne naplaćuje, ali također sudjeluje u turističkom prometu.

Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87.000 više, odnosno velika većina od ukupnih novih kapaciteta.  

U odnosu na prošlu godinu kapaciteti su veći za gotovo deset posto, što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih, koji su nekoliko godina "mirovali", sada teško prodati.

Prema najsvježijim podacima, u Istri je od prošle godine niknulo gotovo 2.000 novih turističkih objekata, među kojima je tek pet hotela, a ostalo je gotovo sve privatni smještaj.

Broj ležajeva narastao je za više od 11 tisuća, od čega je 8,5 tisuća u privatnom smještaju. Kampovi mogu primiti dvije tisuće gostiju više nego lani, a hoteli njih tek 500-tinjak više.

''Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta.

Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, od veće zaposlenosti i duže sezone pa nadalje. Hoteli u Hrvatskoj rade 170 dana u godini, a kampovi 70-80 dana, privatni smještaj još kraće.

I to su razlozi zbog čega bi trebalo poticati rast smještajnih kapaciteta u hotelima, neovisno o tome radi li se o malim ili velikim hotelima. Nama se događa sve suprotno. Umjesto da popravljamo tu neoptimalnu strukturu kapaciteta u korist ukupne zajednice, događaju nam se stvari same po sebi. Idemo u pogrešnom pravcu.

Ova situacija oko smanjenja zauzetosti objekata odgovor je na naš razvoj kojim mi ne upravljamo'', kaže Glasu Istre Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.