Odlučio je podijeliti teret vlastitog izuma
Švedski kemičar, inženjer i industrijalac Alfred Nobel rođen je 21. listopada 1833. godine u Stockholmu. Utemeljitelj je Nobelove nagrade. Njegovo najznačajnije otkriće, dinamit, revolucioniralo je građevinsku industriju i pomoglo u razvoju modernog ratovanja.
Nobel je bio najmlađi od osmero djece u obitelji. Njegov otac Immanuel bio je inženjer i izumitelj koji je u mladosti bio u financijskim teškoćama. Obitelj se preselila u Sankt-Peterburg, gdje je Alfred stekao osnovno obrazovanje. Godine 1850. vratio se u Švedsku kako bi nastavio obrazovanje, ali je ubrzo napustio školu kako bi se posvetio kemiji i inženjeringu.
U dvadesetoj godini Nobel je otkrio način stabilizacije nitroglicerina, do tada neupotrebljivog zbog svoje eksplozivnosti. Godine 1867. patentirao je dinamit, koji je postao osnovni materijal za građevinsku i rudarsku industriju. Ovaj izum učinio je Nobela bogatim i uglednim, ali je također postavio temelje za buduće ratne sukobe.
Od dinamita do Nobelove nagrade
Iako bogatstvo stekao izumima vezanim uz eksplozive, bio je duboko zabrinut zbog učinaka koje su njegovi izumi imali na ratovanje. Nakon što je u novinama pročitao pogrešno izvješće o svojoj smrti, u kojem je bio nazvan "trgovcem smrću", Nobel je odlučio promijeniti svoj javni imidž. Odlučio je utemeljiti nagrade koje bi se dodjeljivale onima koji su pridonijeli čovječanstvu u područjima kao što su mir, književnost, kemija, fiziologija, medicina ili fizika.
U oporuci iz 1895. godine od dijela bogatstva utemeljio je fond koji će financirati nagrade. Prva dodjela ovih nagrada održana je 1901. godine, postavši simbol priznanja za izvanredne doprinose društvu. Nobelova nagrada za mir postala je posebno značajna i ugledna.
Ostavština
Alfred Nobel umro je 10. prosinca 1896. godine u Italiji.
Nobelove nagrade danas se smatraju jednim od najprestižnijih priznanja na svijetu. Svake godine laureati dobivaju nagrade koje simboliziraju ideal postizanja mira, inovacija i znanstvenog napretka.
Nobelovo ime ostalo je u kolektivnoj svijesti sinonim za humanizam i doprinos čovječanstvu, dok njegovo stvaralaštvo nastavlja izazivati rasprave o etici znanstvenih dostignuća.
