Nelogična promjena - Što se dogodilo s kavopijama u BiH?
Za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena kava, pržena i sirova, vrijedna 105,8 milijuna KM, što je za 36,2 milijuna maraka manje nego prošle godine.
U istom razdoblju na tržište BiH stigle su i manje količine ovog omiljenog napitka za više od 4,7 tona nego lani, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, prenose Nezavisne novine.
Brazil
Naime, tijekom ove godine uvezena su 14.806.124 kilograma kave, dok je godinu ranije uvoz iznosio 19.565.422 kilograma.
"Najviše sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovništvom stiglo je iz Brazila, a značajne količine kave u BiH stižu i iz Italije, Indije i Vijetnama", kazali su iz UNO BiH.
Dodali su da, što se tiče izvoza, za devet mjeseci izvezeno je manje kave za 562.362 KM, a ova namirnica putuje najviše u Sjedinjene Američke Države, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku.
Da je mnogo razloga što je uvoz kave ove godine manji nego godinu dana ranije kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
"Sigurno je da je manji uvoz u ovolikoj količini pokazatelj da nam je sve manje stanovnika u državi, da sve veći broj ljudi odlazi, što se osjeti i po kupovini, ali i po broju zatvorenih ugostiteljskih objekata", kazala je Marićeva.
Cijene visoke
Dodala je da su i same cijene visoke, te da je to roba koja sigurno može dugo da stoji na policama, pa su, kako kaže, možda određene količine ove namirnice na naše tržište stigle ranije.
"Mada danas ljudi više obraćaju pažnju na to koliko novca imaju da sebi nešto priušte, pa čak i za kavu", kazala je Marić.
Da je u ovolikoj mjeri smanjen uvoz omiljenog napitka velikog broja građana, te da nema objašnjenja za ovakvu promjenu, kaže i Igor Gavran, ekonomski analitičar.
"Bez obzira na inflaciju, tradicija našeg naroda je takva da je veoma malo vjerojatno odricanje od kave i smanjenje domaće tražnje u tolikoj mjeri, pa mi na pamet padaju jedina dva moguća objašnjenja: ili je neki od domaćih prerađivača kave smanjio proizvodnju, zbog, recimo, manjeg izvoza, ili je povećan udio sive ekonomije, odnosno uvoza kave mimo legalnih tokova", kazao je Gavran.
Pojasnio je da kava ne raste u BiH i da je jedina mogućnost njenog dolaska na tržište iz uvoza.
"Također, povećan broj turista je mogao samo povećati tražnju i potrošnju na domaćem tržištu, čak i ako ju je jedan broj naših građana smanjio zbog viših cijena.
Ukratko, bez dodatnih informacija koje bi mogle potkrijepiti jednu od dvije moguće navedene opcije, nemam objašnjenja. Nelogična promjena", zaključio je Gavran.
