Naftna i zlatna groznica zatrest će BiH: U Hercegovini 27 lokacija

Nafta i zlato u BiH su davno otkriveni. Tako je na području Tuzle zabilježena prva eksploatacija nafte i to 800 tona, što je bio prvi takav slučaj u bivšoj državi. S druge strane, poznato je da je u rijeci Lašvi ispirano zlato, prenosi Avaz.

Upravo s naftom i zlatom su povezana dva projekta koja bi u našoj zemlji u sljedeće dvije godine mogla doprinijeti značajnom oporavku gospodarstva i otvoriti nova radna mjesta.

Jedan se odnosi na istraživanja nafte i plina na području Federacije, a drugi na otvaranje rudnika zlata u Varešu.

Tehnička razina

Tako krajem svibnja istječe rok do kada kompanije koje namjeravaju tražiti naftu i plin na području Federacije moraju dostaviti službene ponude na međunarodni tender Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH koji je raspisan 7. siječnja. Ministar Nermin Džindić kazao je da se radi o četiri istražna polja.

''Dva su na lokalitetu Posavine, jedno su Dinaridi i na području Tuzlanskog kantona u regiji Majevice. Dva bloka na Majevici i Dinaridi su, prema istraživanju i podacima koje mi imamo, potencijalna mjesta gdje će se naći nafta. Jer, poznato je da se na području Tuzle radila eksploatacija, samo što su tada tehnologija i načini eksploatacije bili na lošem tehničkom nivou pa se nije isplatilo. Koliko će to utjecati na razvoj privrede u Federaciji? Da to ne utječe na razvoj privrede država u kojima se radi eksploatacija, to niko ne bi ni radio. To je jedan generator razvoja i zbog toga je Federacija ušla u tu priču'', kazao je Džindić za Avaz.

Nakon okončanja tendera, šest dana od dana objavljivanja Ministarstvo će, rekao je, zajedno s partnerom Vlade FBiH, kompanijom IHS iz Londona, ocijeniti ponude i ući u finalne pregovore ili odabir onih kompanija koje će istraživati i eksploatirati naftu i plin. Prema dosadašnjim informacijama, istraživanja na četiri ova bloka, površine 4.951 kvadratni metar, obuhvatit će ukupno 74 lokacije.

Tako se na području Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, nalazi 27 lokacija. Na tom prostoru istraživanja bi se trebala vršiti od Blidinja do Neuma. U Tuzlanskom kantonu nafta će se tražiti na 26 lokacija, a u Posavini na 22.

Projektni zadatak

Prof. Kemo Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, kaže da su u resornom federalnom ministarstvu programski dobro napravili ovaj projektni zadatak te da je cijela priča metodološki dobro posložena.

''Uopće ne sumnjam da to neće biti dobar projekt, ali javnost mora znati da se to ne može realizirati preko noći. Jer, radi se o projektu koji iziskuje puno strpljenja, s obzirom na veliku količinu podataka koji se prikupljaju, ali kada je riječ o BiH, potencijali, zasigurno, postoje. Moramo biti svjesni i ekonomske opravdanosti tih potencijala jer će se primjenjivati nove savremene tehnologije. S druge strane, činjenica da već raspolažemo takvim resursima u energetskom bilansu države stvara jedan sasvim drugi ambijent'', kaže Gutić.

Fakultet je, ističe, već resornim ministarstvima ustupio sve podatke, odnosno dokumentaciju kojom raspolažu o dosadašnjim istraživanjima i kontaktirale su ih velike strane kompanije koje računaju na podršku Fakulteta, kao naučne kuće.

- Rado ćemo pomoći, ali u toj priči će se, zasigurno, otvoriti prilika za posao mladim ljudima, s obzirom na to da na Fakultetu postoji studijski program Petroleum inžinjering koji je de facto i de jure podržan od Vlade BiH - kaže prof.Gutić.

Nalazišta vrijedna desetine milijardi maraka

Dosadašnje procjene govore kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetina milijardi KM. Kompanija „IHS Global“ iz Londona, koja u svijetu ima više od 16.000 zaposlenih, godišnje ostvaruje četiri milijarde dolara prometa. Predstavnik kompanije Jim Thomas je prilikom prezentacije ovog projekta u Sarajevu izjavio:

''Mi trebamo pružiti pomoć u kontroli rizika koji postoje za potencijalne ulagače. Razgovarali smo o mjerama i aktivnostima koje su provedene proteklih mjeseci. Sarađivali smo s jednom pravnom kompanijom odavde. Istražili smo kontekst kako bismo izradili nacrt ugovora o koncesiji, te smjernice koje će koristiti potencijalnim ulagačima koje će predvidjeti eventualne rizike i prednosti od njihovog ulaganja. Mislim da smo uspjeli prikazati Federaciju BiH kao isplativu i perspektivnu lokaciju za ulaganje.''

Olovo, bakar, cink, barit...

Kada je riječ o „zlatnoj groznici“, i taj projekt se veže za britansku kompaniju. U Varešu, starom rudarskom gradu, već nekoliko godina traje projekt geoloških ispitivanja i istraživanja o količinama olova, bakra, cinka, barita, srebra i zlata i to nakon što je kompanija „Eastern Mining“ privatizirala bivši vareški Rudnik olova, cinka i barita.

U istraživanja je do sada uloženo više od 30 milijuna KM. Kompanija „Adriatic Metals“ procijenila je neto vrijednost metala u Varešu na 916 milijuna dolara.

Govoreći o projektu istraživanja zlata, prof. Gutić ističe da se radi o veoma potentnom području.

''To je veoma dobra priča koja jeste u istražnom dijelu još, ali, definitivno, tu se radi o kompletnom sistemu. Dakle, to neće biti devastirane površine i stare tehnologije, a osim atraktivnosti istraživanja ruda metala, tu su i drugi rijetki minerali koji su vrlo interesantni za IT sektor '', objašnjava on za Avaz.