Kako stanje na svjetskim burzama utječe na Bosnu i Hercegovinu?

Zbog carinskog rata koji je prethodnog tjedna pokrenuo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump svjetske burze bilježe velike potrese.

Tako su europske burze na najnižim nivoima u prethodnih 16 mjeseci. Padaju i dionice kompanija u namjenskoj industriji. Kada su u pitanju banke, Barclays je pao 8%, NatWest 7% i tako dalje.

Pad na svjetskim burzama 

Burza u Australiji je na najnižem nivou od kraja 2023. godine, dok je u Aziji posebno dramatično. U Hong Kongu je burza pala čak 13,22 posto, što je najgora situacija u 28 godina.

Pogođeno je i tržište Tajvana, a neki analitičari ovo stanje nazivaju "krvoprolićem". MSCI indeks azijskih burzi u ponedjeljak ujutro je bio u minusu od 7,5 posto.

U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq - između 2,5 i četiri posto - što ukazuje na dodatni pad vrijednosti akcija na Wall Streetu.

Pad se očekuje i na europskim burzama, nakon što je prošlog tjedna STOXX 600 indeks najznačajnijih europskih akcija zabilježio pad veći od osam posto.

Kako piše Hina, eskalacija carinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije mogla bi izazvati ozbiljne poremećaje u globalnim lancima osiguravanja i međunarodnoj trgovini, povećanje inflacije, usporavanje rasta svjetske ekonomije, pa čak i recesiju.

Zbog sve veće nesigurnosti, investitori se povlače iz rizičnijih ulaganja poput akcija i traže sigurnije opcije, kao što su državne obveznice i stabilne valute.

Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle tjedna pale više od 10 posto jer bi trgovinski rat mogao izazvati recesiju u globalnoj ekonomiji, a i zbog najave Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o povećanju proizvodnje.

Kako će ovo sve utjecati na BiH?

Ekonomist Slaviša Raković smatra da je ovo sve neutralno za BiH te da ova bura zbog svjetskih burzi i carina koje je uveo predsjednik SAD neće potrajati dugo.

"Ovaj Trumpov potez će donijeti val preispitivanja tržišta i praksi koje se primjenjuju u zaobilaženju carina. To se vidi najbolje na neusklađenim podacima između američke administracije i pojedinih zemalja", istaknuo je Raković za Nezavisne.

Ekonomist Igor Gavran kaže da je izravan utjecaj na BiH povećanje carinske stope na 35%, što je apsurdno visok nivo bez ikakvog osnova u ekonomskim parametrima ili dosadašnjim trgovinskim odnosima.

"Ovo će drastično poskupiti naše proizvode na američkom tržištu i trenutno pogoditi one koji najviše izvoze tako, kao što je namjenska industrija, ali dugoročno i sve one koji su eventualno mogli izvoziti u budućnosti, jer će im ovo tržište ostati nedostižno. Međutim, naša namjenska industrija je toliko konkurentna, a njeni proizvodi su traženi tako da sam siguran kako će naći alternativna tržišta ako izgube američko. Očekivano je mnogo teži indirektni efekt povećanja carine na izvoz iz područja u koje mi najviše izvozimo, a to je prije svega EU", naglasio je Gavran.

BiH nema alternativu 

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, napisao je na društvenoj mreži X da je vrijeme za hitne pregovore sa SAD, kako bi se zaštitili izvoznici i otvorila nova vrata za investicije.

"Cilj pregovora je definiranje novih trgovinskih odnosa Bosne i Hercegovine i SAD, s naglaskom na potpuno uklanjanje carinskih barijera. Nakon toga odgovornost je na Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene Zakona o carinskoj tarifi ili eventualno ratificira sporazum na bazi pregovora. Sve ovo mora biti urađeno u idućih nekoliko dana, tjedana. Bosna i Hercegovina kao mala i otvorena ekonomija koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit sa SAD, u ovom trenutku nema luksuz, niti alternativu drugačijem taktičkom pristupu, osim onog koji sam predložio. Ovo je bitno ne samo kako bismo zaštitili naše izvoznike i ekonomiju, već i kako bismo u startu dobili konkurentsku prednost za buduće investitore", istaknuo je, između ostalog, Čavalić.