Izgradnja vjetroparkova u BiH skup projekt, proces težak i složen

Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene tri vjetroelektrane - dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara.

U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen nijedan vjetropark, ali kako su Feni potvrdili iz Elektroprivrede Republike Srpske, u tijeku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići.

EP HZ HB razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije

Elektroprivreda HZ HB trenutno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je puštena u pogon u ožujku 2018. godine.

''Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije'', pojasnili su iz EP HZ HB.

Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutno razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.

- U kontekstu vjetroelektrana, možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh – istaknuli su. Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina.

Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, na primjer, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.

''Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim tim se ujedno skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Uz činjenicu da proizvodite „čistu“ energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim tekovinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena'', smatraju iz EP HZ HB.

Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, zasnovan na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, između ostaloga, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.

Proces – težak i složen

Proces ishođenja svih potrebnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izuzetno težak i složen, podvukli su iz Elektroprivrede HZ HB.

''Stoga je jako teško, zapravo nemoguće,  pobrojati sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta je prikazano koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno koliko je nevjerojatno veliki broj koraka potrebno napraviti da bi se došlo do cilja'', ustvrdili su.

Kao rezultat ove suradnje nastao je i Vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom „Vodič za investitore“, što je ustvari priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojanim koracima koji vas očekuju ukoliko se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

''Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okolini poput Srbije oformljuju one-stop-shop servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata'', istaknuli su.

Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. godine za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i suglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila dovoljna za pohranu, što samo po sebi govori o količini dokumentacije. 

''Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata, te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH'', ističu.

S obzirom na to da je prepoznato kako je sustav izuzetno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije.

''U tijeku je izmjena zakonske regulative, konkretno, Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim Zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sadašnjih procedura, što bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH'', zaključili su.

Ostali vjetroparkovi u BiH

Vjetroelektrana "Podveležje 1" prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području Hercegovačko-neretvanske županije (Podveležje-Mostar), a  sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE "Podveležje 1" je 130 GWh.

U Bosni i Hercegovini još stoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrada. U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je firma F.L. Wind sa sjedištem u Tomislavgradu. Instalirana snaga je 36 MW (18x2 MW), a planirana godišnja proizvodnja od 85,68 GWh.

Na području općine Nevesinje u tijeku je izgradnja vjetroelektrane Grebak u koju će biti uloženo 130 milijuna maraka i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH.

Pored toga, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu „Ivovik“ na području Tomislavgrada i Livna, što će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija.