Ginkel najavio procvat u BiH za pet, šest, sedam ili deset godina...

Energetska sigurnost ne može se odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti, poručeno je danas u Tuzli na konferenciji "Regionalna energetska sigurnost i održiv investicioni ciklus" - Energetski zaokret.

Na prvom panelu o energetskoj povezanosti zapadnog Balkana, sigurnosti opskrbe i strateškim partnerstvima sudjelovali su premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel.

Ranjivost sustava

Ginkel je istaknuo da je diversifikacija izvora energije jedno od ključnih pitanja za sve moderne države, posebno u vremenu porasta potrošnje energije zbog razvoja vještačke inteligencije, podatkovnih centara i suvremene industrije.

''Energetsku sigurnost nemoguće je razdvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti. Moderni svijet treba više energije nego ikada prije i to se neće promijeniti'', kazao je Ginkel.

Naglasio je da je angažman SAD-a u BiH usmjeren upravo na energetsku sigurnost, budućnost zemlje i partnerstvo među državama.

Govoreći o ranjivosti energetskih sustava, Ginkel je naveo da su događaji iz 2022. godine pokazali koliko je opasno oslanjanje na jedan izvor energije.

''Bosna i Hercegovina danas jeste ranjiva jer njen plin dolazi iz jednog izvora, kroz jedan plinovod i jednu interkonekciju. To nije dobro za energetsku sigurnost, niti za nacionalnu sigurnost i ekonomski rast'', rekao je Ginkel.

Jači i otporniji

Dodao je da BiH mora imati raznolikost energetskih izvora, uključujući plin, obnovljive izvore i ugljikovodike, te da je potreban zajednički rad javnog i privatnog sektora na razvoju sustava koji će trajati desetljećima.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je da se energetska sigurnost mora promatrati u državnom, a ne etničkom kontekstu, ističući da pojam nacionalne sigurnosti u BiH znači sigurnost države.

Naglasio je da je energetska sigurnost sve više rezultat regionalne povezanosti i međusobne integracije energetskih sustava.

''Onaj tko je povezan s regijom i Europom sigurno je jači i otporniji na izazove koji se mogu pojaviti u energetskom sektoru. To je put kojim želi ići Federacija BiH, a siguran sam i Bosna i Hercegovina i zemlje regije'', rekao je Nikšić.

Američki doprinos

Kao prednost Federacije BiH i Bosne i Hercegovine naveo je geostrateški položaj između tržišta jugoistočne i središnje Europe, dodajući da regionalna povezanost donosi veću sigurnost snabdijevanja, efikasnije korištenje infrastrukture, bolju integraciju obnovljivih izvora energije i kvalitetnije odgovore na poremećaje na tržištu.

Poseban značaj, prema njegovim riječima, imaju projekti prekogranične elektroenergetske i gasne infrastrukture, među kojima je i Južna plinska interkonekcija.

Nikšić je kazao da izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, usvojene gotovo jednoglasno u oba doma Parlamenta Federacije BiH, omogućavaju direktne razgovore s investitorima i otvaraju prostor za dolazak važnog investitora u Federaciju BiH.

Ginkel je ponovio da SAD snažno podržavaju Južnu interkonekciju, ocijenivši da je taj projekt dio američkog doprinosa energetskoj sigurnosti središnje i istočne Europe.

''Južna interkonekcija važna je ne samo za BiH nego za cijelu regiju. Moderna energetska infrastruktura isuviše je važna i skupa da bi bilo tko sam krenuo u takav projekt. Potrebna je suradnja država, privatnog i javnog sektora, kao i regulatorni okvir koji će investitorima dati sigurnost'', kazao je Ginkel.

Reorganizacija sektora

Nikšić je naglasio da je Vlada Federacije BiH od početka bila na istoj strani s Veleposlanstvom SAD-a i američkom administracijom kada je riječ o potrebi realizacije Južne interkonekcije. ''Nitko nema koristi od toga koliko smo sastanaka održali i koliko smo o tome govorili dok se projekat ne okonča, dok ne počnu radovi i dok ne vidimo konkretne rezultate'', rekao je Nikšić.

Dodao je da Južna interkonekcija Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini donosi alternativni izvor opskrbe plinom, veću sigurnost snabdijevanja i mogućnost povoljnijih tržišnih uvjeta.

''Važno je da u ovom trenutku postajemo i tranzitna zemlja i da će preko Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, taj plin ići prema središnjoj Europi i zemljama Europske unije'', kazao je Nikšić.

On je upozorio i da je Federacija BiH od izvoznika električne energije postala uvoznik, što, kako je rekao, ukazuje na potrebu reorganizacije kompletnog energetskog sektora.

Procvat za deset godina

''To je nešto što Federaciji i Bosni i Hercegovini treba. Raspolažemo značajnim resursima, od hidropotencijala do termoelektrana, ali se odmah suočavamo i s pitanjem dekarbonizacije, CBAM takse i potrebe širenja kapaciteta obnovljivih izvora energije'', naveo je Nikšić.

Prema njegovim riječima, Vlada Federacije BiH opredijeljena je da kroz pravednu tranziciju rudnika, razvoj obnovljivih izvora energije i Južnu plinsku interkonekciju odgovori na sadašnje i buduće izazove, s ciljem da budućim generacijama ostavi siguran i stabilan energetski sektor.

Ginkel je istaknuo da BiH ima značajne energetske potencijale, posebno u hidropotencijalu, te da američke kompanije razgovaraju s predstavnicima BiH o mogućnostima njihovog daljnjeg razvoja.

Dodao je da se vode i razgovori o malim modularnim nuklearnim postrojenjima, ali i da uloga ugljikovodika ne smije biti zanemarena jer je riječ o pristupačnoj energiji koja je potrebna BiH.

''Onoga trenutka kada BiH bude imala odgovarajuće politike, energetsku infrastrukturu i regulatorni okvir prilagođen modernoj ekonomiji, uvjeren sam da ćemo u narednih pet, šest, sedam ili deset godina vidjeti ekonomski procvat u ovoj zemlji'', poručio je Ginkel.

Dvodnevna konferencija u Tuzli okuplja predstavnike vlada, veleposlanstava, međunarodnih institucija, javnih kompanija, operatora, investitora i privatnog sektora iz BiH i regije.