Ekolozi traže da se zaštiti šumsko bogatstvo BiH

Na šumske ekosisteme ne može se gledati samo kao na izvor drvne sirovine, već ih moramo promatrati kao resurs neophodan za život u najširem smislu te riječi, apeliraju iz Centra za životnu sredinu povodom Svjetskog dana šuma. 

Danas je, ukazuju, šumama pokriveno tek oko 30 posto ukupne površine Zemlje, a godišnje nestane 16.000.000 hektara šume. 

''Bosna i Hercegovina je šumovita zemlja gdje se šume i šumska zemljišta prostiru na površini od oko 58 posto površine. Bogatstva prirodnih šuma i prašuma u BiH su značajna sa aspekta ostvarivanja spektra ekosistemskih funkcija šuma i treba raditi na njihovoj zaštiti i očuvanju. 

Najveća prijetnja našim šumama pored klimatskih promjena je i očuvanje šuma pod pritiskom tržišne ekonomije i infrastrukturnih projekata. 

Također u BiH je prisutna opasnost od prekomjernog korištenja drvne sirovine za dobijanje energije i to primarno toplotne '',  ističe Aleksandra Anja Dragomirović iz banjalučkog Centra za životnu sredinu. 

Aktualni globalni problem je pitanje korištenja biomase za potrebe dobijanja energije.  Trenutno 46 posto obnovljive energije u Europskoj uniji dolazi od drvne biomase. 

Uprkos ideji o drvetu kao obnovljivom energentu korištenje drveta pokazuje i svoje manjkavosti. 

''Korištenje drvne biomase nije neutralno sa aspekta emisije plinova staklene bašte jer ono oslobađa ugljen dioksid, a sječama za potrebe dobijanja energenta se redukuje količina ugljeničnih gasova koje bi šuma kao trajna kategorija skladištila iz atmosfere. Uzgoj šume za potrebe biomase (planteže) negativno utiče na biodiverzitet, kvalitet voda i zemljišta jer šumska plantaža nije prirodna šuma sa svim svojim ekosistemskim funkcijama'', navodi se u priopćenju iz Centra za životnu sredinu. 

Šume su, ističu, najsloženiji kopneni ekosistemi koji pružaju čitav spektar koristi. Šuma apsorbira ugljen dioksid, a ispušta kisik; vrši filtraciju vode; učestvuje u produkciji i očuvanju kvaliteta zemljišta, a u šumskim ekosistemima nalaze se mnogi otkriveni i neotkriveni organizmi, važni za ukupnu ravnotežu živog svijeta pa time i opstanak čovjeka. Pored svega navedenog važna je i sociološka uloga šume i nebrojeno puta su dokazni povoljni uticaji šuma na psihofizičko zdravlje ljudi. 

Dok je prvi dan proljeća, 21. ožujak posvećen šumama, dan poslije, 22. ožujak obilježava se kao Svjetski dan voda. O zaštiti šumskih ekosistema i vodnih resursa  važno je govoriti i brinuti uvijek, a ne samo danas i sutra. 

''Voda i šuma znače život i opstanak planete i čovječanstva. Potrudimo se da radimo na njihovom očuvanju i unapređenju'', naglašavaju iz Centra za životnu sredinu.