Britanija ima najekstremniji kapitalizam na svijetu
Kapitalizam u Velikoj Britaniji spada među najekstremnije u svijetu, treba hitno preispitati ulogu kompanija u društvu i razmotriti promjene u vlasničkoj strukturi, smatra profesor Colin Mayer, autor izvješća Britanske akademije o budućnosti korporacija, piše Hina.
Zbog vlasničke strukture kompanija Britanija spada među najgore primjere u svijetu kada je u pitanju odgovorni kapitalizam, upozorava profesor Mayer, a prenosi BBC.
Bez dugoročne vizije
"Ujedinjeno Kraljevstvo ima posebno ekstreman oblik kapitalizma i vlasništva", tvrdi on.
"Vlasništvo je većinom u rukama puno institucionalnih ulagača od kojih nitko nema značajan kontrolni udio u našim najvećim kompanijama. Time se razlikujemo od svih ostalih zemalja u svijetu, uključujući Sjedinjene Države", pojašnjava Mayer.
Budući da ih je tako puno, nitko od vlasnika ne može nametnuti uistinu dugoročnu viziju kako ostvarivati ciljeve i istodobno zarađivati.
Pritom nas globalne krize, poput one ekološke ali i sve dublje nejednakosti, prisiljavaju da preispitamo svrhu postojanja kompanija, upozorava autor izvješća Britanske akademije.
"Kompanije trenutno ne donose korist nikome osim dioničarima, ne donose je ostalim zainteresiranim stranama niti široj zajednici", naglašava profesor Mayer.
Svrha je zarada
"Trenutno prevladava mišljenje da je svrha kompanija zarada. Umjesto toga, trebali bismo ih smatrati nevjerojatno moćnim alatom za rješavanje naših problema u svijetu", dodaje.
Stoga akademija u izvješću pod naslovom "Načela svrhovitog poslovanja" predlaže novu formulu - "profitabilno rješavati probleme ljudi i planete a ne zarađivati na stvaranju problema".
Izvješće je objavljeno tjedan dana nakon što je laburistička stranka u predizbornom manifestu predložila radikalne promjene u vlasništvu i upravljanju kompanijama. Prijedlozi uključuju nacionalizaciju vodoprivrede, željeznice, pošte, širokopojasnog Interneta i obavezan transfer dionica kompanija zaposlenicima.
Profesor Mayer slaže se da je laburistički manifest ambiciozan ali drži da je previše tradicionalan i staromodan u predloženom ostvarivanju ciljeva.
"Jako je fokusiran na jedan instrument - državu", tvrdi on.
Uloga države
"Država igra važnu ulogu ali trebali bismo je promišljati maštovitije, razmisliti kako bi mogla potaknuti uspješno poslovanje, reformirati prirodu poslovanja u društvu. To nam treba", pojašnjava.
Slaže se s ocjenom laburista da treba izmijeniti zakon o kompanijama i zakonom urediti obavezu direktora prema drugim akterima u ekonomiji. Trenutno su njihovi interesi podređeni onima dioničara.
Nada se ipak da će se to bogatstvo reciklirati, primjerice kroz zaklade, koje bi mogle postati dugoročni vlasnici potrebni novoj generaciji kompanija.
Ne slažu se baš svi u akademskoj zajednici s tumačenjem prema kojem je težnja profitu, u okviru zakona i društvenih normi, loša stvar, napominje BBC.
Matthew Lesh iz Instituta Adama Smitha smatra da bi trebalo dobro razmisliti prije no što se demontira mehanizam koji je godinama donosio inovacije i funkcionirao je kao motor poboljšanja životnog standarda.
"Motiv profita doslovno je iz siromaštva izvukao milijarde ljudi kroz poticanje inovacija i iznimno produktivno korištenje naših ograničenih resursa", upozorava Lesh.
"Propisivanje alternativnih ciljeva kompanijama više će stvarati nove probleme no što će rješavati postojeće. Time bi se poništila bitna odgovornost šefova kompanijama prema dioničarima čija su ulaganja u opasnosti", tvrdi on.
Nikakva novost
Neki od tih argumenata nisu nikakva novost - ljevica i desnica iznose ih već stoljećima. Puno toga ipak u posljednje vrijeme signalizira dubinske promjene u samom srcu kapitalističkih ekonomija.
Tako je Američki poslovni forum, sastavljen od izvršnih direktora vodećih kompanija, u ovogodišnjem izvješću, objavljenom u kolovozu, prvi puta doveo u pitanje načelo prema kojem je glavna svrha kompanija ostvarivanje zarade u interesu dioničara.
Deklaraciju o svrsi kompanija potpisalo je 181 šefica i šefova kompanija, obvezavši se da će se prilikom upravljanja voditi interesima svih zainteresiranih strana - dioničara ali i klijenata, radnika, dobavljača i lokalne zajednice, navodi BBC.
