BiH prijeti nova arbitražna presuda teška 740 milijuna KM

Centralna banka objavila je u srijedu kako uplata na račun institucije zadužene za proračun Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CBBiH i time ugrožavanja stabilnosti CBBiH, kao i monetarne i financijske stabilnosti.

Država BiH nije našla način kako da isplati dug slovenskom 'Viaductu' po tužbi protiv Vlade RS, a već joj prijeti nova arbitražna presuda po tužbi Mittala teška točno 370 milijuna eura, odnosno 740 milijuna KM, prenosi Raport.

Milijuni 

Riječ je o međunarodnom arbitražnom postupku u pravnoj stvari tužitelja Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara BiH izdvojilo je prošle godine tri milijuna KM za vođenje ovog postupka. 

Zanimljivo je da u izvještaju Pravobraniteljstva BiH za prošlu godinu gdje se navode arbitražni postupci, uopće se ne navodi vrijednost spora po tužbi Mittala protiv BiH.

Ranije se nagađalo da je spor težak oko 400 milijuna dolara. Ali, prema zapisniku s fiskalnog vijeća navodi se točna brojka - 740 milijuna KM.

"Obveze po arbitražnoj presudi Viaduct će se riješiti, ali je to veliki izazov. Treba imati u vidu da se u narednom razdoblju očekuju i arbitražne presude za Mittal, po kojoj će obveza iznositi cca 370 milijuna eura, a da vlasti Federacije BiH nisu htjele potpisati sporazum o preuzimanju obveza, analogno sporazumu koji je RS potpisala", navodi se u zapisniku izjava Amidžića.

Prema tvrdnjama Raporta, RS se obavezala, a nikada nije ispoštovala potpisano zbog čega je dug sa 70 milijuna narastao na 110 milijuna maraka.

Tužili BiH 2023. godine 

U prijevodu, kada je u pitanju tužba Mittala, obveze po tužbi i ovdje se guraju pod tepih i nitko ne želi potpisati sporazum kako bi se utvrdilo tko će vratiti novac ako spor bude negativan po BiH.

Sve će opet, kako stoje stvari, pasti na teret države i proračunskih korisnika bez obzira na eventualnu krivicu Tuzlanskog kantona i Vlade TK.

Podsjetimo, Pramod Mittal i drugi su početkom 2023. godine tužili državu Bosnu i Hercegovinu pozivajući se na ranije zaključeni Sporazum između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija.

Radi se o aferi GIKIL u kojoj je Mittali bio većinski vlasnik ove kompanije, odnosno 51 posto, dok je Vlada TK preko svoje kompanije KHK držala preostalih 49 posto kapitala.

Mittal je, prema pisanju Raporta, 'protjeran' iz kompanije. Protiv njega je pokrenut krivični postupak 2019. godine, a Uprava GIKIL-a nije dozvolila da imenuje svoju zamjenu na mjesto predsjednika Nadzornog odbora.

Navodne malverzacije 

Uprava GIKIL-a, odnosno preostali članovi uprave iz BiH, isključili su 20. siječnja 2020. GSHL iz upravljanja, iako je Uprava niži organ od Nadzornog odbora.

Takvu odluku nikada nisu uspjeli registrirati. Mittal je zbog navodnih malverzacija odlučio tužiti državu BiH.

Cijela priča počela je još 2014. godine kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug od kompanije Stemcor, nakon što je Stemcor raskinuo ugovor s GIKIL-om u maju 2013. godine.

S obzirom na to da je Mittal kroz kompaniju GSHL vlasnik 51 posto GIKIL-a, a Vlada TK preko KHK vlasnik 49 posto, GSHL je tražio da se dug po tom postotku i otplati. Odnosno, tako je ugovor ove dvije kompanije i propisao. No, Vladi TK to nije odgovaralo.

Nakon što im je stigao zahtjev da njihove kompanija KHK mora i treba platiti 49 posto duga dobavljaču uglja, Vlada TK traži od svojih članova uprave GIKIL-a da redefiniraju upravljačke strukture. Preciznije - da se isključi GSHL.

Uhićenje 

Članovi Uprave GIKIL-a to su i uradili. U upravljačku strukturu se imenuje Sulejman Brkić i to kao predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, što je do tada bio Mittal.

GSHL se žali i sud uvažava žalbu te se poništava odluka Vlade TK i uprave KHK. Nakon što je Vlada TK odbila pokriti dug u iznosu od 49%, GHSL je 2015.pokrenuo arbitražu, a Vlada TK nije ispunila obaveze.

U cijeloj priči, Promod Mittal je na kraju završio u pritvoru, pod izgovorom da je oštetio tvrtku za preko 20 milijuna KM.

Tri dana poslije toga, Mittal je uhićen.

Kada su uhitili Mittala i odredili mu mjere zabrane da radi bilo što vezano za GIKIL, Vlada TK pokreće niz aktivnosti da putem svojih tadašnjih članova u upravi GIKIL-a ponovo isključi GSHL iz kompanije GIKIL te imenuje iste svoje članove Nadzornog odbora.