Aluminij u gubitku
Direktor Aluminija d.d. Mostar Mario Gadžić u intervjuu za Indikator.ba kazao je kako je globalna aluminijska industrija u najdubljoj krizi od njezina postanka te da je u takvoj situaciji i mostarski div završio 2017. godinu s gubitkom.
''U drugoj polovici 2017. bili smo primorani struju kupovati na burzi, po kratkoročnim ugovorima, bez instrumenata osiguranja, a nepovoljna kretanja burzovnih cijena dovela su do toga da je Društvo poslovnu godinu zaključilo s gubitkom. Istina, najmanjim gubitkom od 2012. godine, i to zahvaljujući opsežnim procesima restrukturiranja ukupnoga poslovanja koje provodimo od početka mandata ove uprave'', kazao je Gadžić.
Pored već dobro poznatih problema s nabavkom i cijenama električne energije, Gadžić je istaknuo kako je situacija na burzama iznimno nepovoljna za proizvođače aluminija.
''Aluminijska je industrija danas suočena s neviđenom krizom globalnih razmjera, jer je za manje od mjesec dana došlo do blokade oko 10 posto svjetske proizvodnje aluminija. Rast cijena oteo se kontroli i burzovna cijena glinice danas je najveća u povijesti'', upozorio je Gadžić.
Po njegovim riječima, trenutačno nitko ne može predvidjeti do koje će mjere burza djelovati na kretanje cijena sirovina i na kretanje cijena metala zbog čega se analitičari suzdržavaju od ozbiljnih prognoza koliko će dugo trajati poremećaj.
U takvoj situaciji nemoguće je prognozirati rezultate poslovanja mostarskog Aluminija u 2018. godini, ocijenio je.
''Dok je globalno stanje ovako nestabilno, dok Aluminij ne restrukturira naslijeđena dugovanja i time riješi pitanje svoje likvidnosti i boniteta, teško možemo očekivati uspješno privlačenje stranih investitora, premda imamo strategiju i vrhunske planove izgradnje i razvijanja metaloprerađivačke industrije u svojemu dvorištu. Tek bi stvaranje dodane vrijednosti, odnosno viši stupanj obradbe našega metala donio boljitak i stabilnost ovoj industriji i ovomu podneblju, otvorio nova radna mjesta, čak i otvorio vrata strateškim investicijama u udvostručenje naših proizvodnih kapaciteta. No, za to treba stvoriti preduvjete, u čemu ovisimo o zdravorazumskomu pristupu državnoj zaštiti domaće ekonomije i strateških gospodarskih subjekata'', zaključio je Gadžić.
