Znate li što su uzročnici zagađenja zaraka u BiH?
''Kvaliteta zraka - rezultati istraživanja u BiH'' naziv je okruglog stola koji je održan online u organizaciji Švedske agencije za zaštitu okoliša (SwEPA). Povod je završetak dvogodišnje studije o raspodjeli izvora zagađenja zraka koja je provedena u šest gradova u Bosni i Hercegovini, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banja Luci, Brodu i Bijeljini.
Analiza je rađena u okviru IMPAQ projekta koji se bavi različitim aspektima upravljanja kvalitetom zraka u BiH. Studija je ispitala koje zagađujuće čestice su prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire, a provedena je korištenjem rezultata detaljnih mjerenja kvaliteta zraka i postojećih podataka inventara emisija.
Rezultati analize
Pregled rezultata analiza koje su rađene tijekom 2018. godine, te u zimu 2020/21. kao i 2021/22. prezentirao je Oliver Tasse, iz Švedskog hidro-meteorološkog instituta (SMHI). Rezultati za Sarajevo i Banja Luku, pokazuju da vremenske prilike imaju veliki utjecaj na nivo zagađenja, naročito u Sarajevu zbog topografskog položaja grada, koji se nalazi u kotlini. Najveći uzročnici zagađenja u zimskom periodu su grijanje u domaćinstvima i ispušni plinovi iz prometa. U zraku su prisutne i zagađujuće čestice iz okolnih gradova, a koje se prenose vjetrom uglavnom sa sjeverozapada. U zraku je, između ostalog, u značajnim nivoima potvrđeno prisustvo dušikovog oksida (NOx), oksida sumpora (SOx), te sitnih čestica (PM2,5).
''Kada govorimo o rezultatima raspodjele izvora sitnih čestica (PM2.5), koji su rađeni tijekom obje zime, najveći doprinos je dalo sagorijevanje biomase i uglja za grijanje. Identificirani su i izolirani izvori poput metalnih industrija, a koji su locirani prema smjeru vjetra. To je zanimljiv rezultat, jer smo tako identificirali lokacije nekih značajnih izvora zagađenja čak i bez prethodnog saznanja da su tamo bili", rekao je Olivier Tasse.
Tijekom zime 2022/21. godine rađeno je isto istraživanje kao i prethodne zime u šest bh. gradova, ali sada samo za Sarajevo i Banjaluku. Rezultati za Banja Luku pokazuju da je oko 35 posto zagađenja PM2.5 emitirano sagorijevanjem biomase i uglja koji se koristi za grijanje.
U Sarajevu, najveći doprinos zagađenju sitnim česticama prošle zime bili su ispušni plinovi iz vozila s 30%, sagorijevanje biomase je dostiglo čak 26%, dok je doprinos od sagorijevanja uglja 14 %.
Problem nije sezonski
Sudionici okruglog stola bili su predstavnici kompanija, nadležnih ministarstava i hidrometeoroloških zavoda koji su ujedno i partneri IMPAQ projekta. Poručili su da se realizacijom ovog projekta napravio veliki korak u BiH kada je ispitivanje kvaliteta zraka u pitanju. Smatraju da je uspostavljen dobar sistem, te da je naredni korak naći model koji će ga učiniti održivim.
''O problemu zagađenja zraka u BiH se govori sezonski, od listopada do ožujka. Moramo utjecati na svijest javnosti o značaju ovog problema, o tome bismo trebali govoriti u javnosti tijekom cijele godine, angažirati liječnike da govore o štetnosti. Sada kada imamo monitoring kvaliteta zraka, sljedeći korak moraju biti mjere'', poručio je Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Istog mišljenja bili su i predstavnici Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS. ''IMPAQ projekt je u velikoj mjeri unaprijedio monitoring kvalitete zraka u RS, sada je na lokalnim institucijama da nam osiguraju budžet kako bi projekt bio održiv. Trenutno se financiramo ad hoc sredstvima, što nije garancija da će ovaj sistem dugoročno opstati'', rekla je Ranka Radić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Okruglom stolu prisustvovale su i kompanije koje su primjer dobre prakse kada je u pitanju zaštita životne sredine. Jedna od njih je i fabrika sode Şişecam BiH iz Lukavca. Posljednjih godina smanjila je upotrebu uglja, redovno remontira postrojenje, koristi mjerne instrumente za praćenje nivoa zagađenja, vrši mokro i suho odsumporavanje, emitira manje prašine zahvaljujući vrećastim filterima i sudjeluje u ekološkim projektima i akcijama pošumljavanja.
