Željeznice Republike Srpske već duže vrijeme ne mogu izmirivati sve dospjele obveze te se suočavaju s konstantnom nelikvidnošću zbog čega je predložen plan smanjenja oko 1.000 radnika u tom javnom poduzeću.
U planu kratkoročnih mjera za otklanje teškog stanja u Željeznicama RS-a je otpuštanje radnika, kojih je sada oko 3.600, navedeno je kao "neophodna" mjera i trebala bi se okončati do srpnja 2012.godine.
"Kad su u pitanju mjere štednje, treba sačiniti rigorozan operativni plan štednje na svim razinama te predvidjeti sankcije za nepoštivanje tih mjera. Ipak, realno najveće uštede se moraju ostvariti na troškovima radne snage. Pri tome ne treba ići u narušavanje standarda radnika, već se smanjenje troškova mora postići značajnim smanjenjem broja radnika. Broj radnika treba u što kraćem razdoblju svesti na oko 2.500, što su europski standardi za veličinu željeznica kao što su ŽRS. Sve dok se ne izvrši smanjenje radne snage na ovaj broj, ne može se očekivati ni konsolidacija ŽRS", navodi se u prijedlozima odluka za petu izvanrednu sjednicu Skupštine tog javnog poduzeća koje je dovedeno pred rub propasti.
U ovom dokumentu se priznaje da su Željeznice godinama poslovale s nepokrivenim gubicima.
"Iz godine u godinu se povećavala financijska nelikvidnost, koja je kulminirala početkom 2011. godine i praktično paralizirala normalnu poslovnu aktivnost ŽRS. Da bi uspostavile kakvu-takvu financijsku ravnotežu ŽRS su u tom periodu u nekoliko navrata kod domaćih banaka uzimale vrlo nepovoljne financijske kredite. Efekti takvih poteza su bili vrlo ograničeni, tj. u trenutku uzimanja kredita dio obaveza je servisiran, da bi s početkom otplate tih kredita financijska kriza postajala veća. Kao neminovnu posljedicu loše poslovne politike u promatranom razdoblju sada imamo situaciju da ŽRS nisu sposobne uredno izmirivati obaveze prema dobavljačima, radnicima, proračunu, kreditorima, niti prema drugim povjeriteljima”, precizira se uprava tog javnog gubitaša.
Naime, obaveze ŽRS-a prema zaposlenim do 30. rujna ove godine iznose 28,6 milijuna maraka, uprava priznaje da više ne može otplaćivati inokredite, a u pitanju je i otplata domaćih zaduženja.
Po osnovu podignutih kredita, dugovanja prema dobavljačima, zaposlenim i Vladi RS-a dospjele obaveze željeznica RS-a popele su se na 83,5 milijuna maraka, dok potraživanja poduzeća iznose 20 milijuna maraka.
Međutim, u ovom dokumentnu se priznaje da su se, samo od listopada do prosinca ove godine, obaveze Željeznica povećale za oko dva milijuna maraka. Od Vlade RS-a za trenutno saniranje stanja uprava će zahtijevati pomoć od najmanje 60 milijuna maraka.
Izvršna vlast bi iz proračuna, po ovom planu, trebala izmiriti obveze prema zaposlenim u iznosu od 28,5 milijuna maraka, otpisati potraživanja od 25 milijuna maraka, nađe sredstva za zbrinjavanje tehnološkog viška radnika.
Zanimljivo je da se u ovom dokumentu priznaje da pojedini poslovi, iako obavezni, nisu rađeni, pa se tako navodi da je sada potrebno "u najkraćem roku razvrstati teretne vagone, koji od početka rata propadaju po stanicama, te izvršiti opravku onih za koje se utvrdi da je rentabilna da bi se stavili u promet".
Uprava smatra i da za stanje u koje su ŽRS dovedene treba utvrditi odgovornost svih relevantnih faktora, a sve s ciljem da se označe krivci za nesumnjivu štetu s jedne strane, kao i da se u budućnosti eliminiraju slična ponašanja upravljačkih i kontrolnih struktura, s druge strane