Alarm na tržištu američkog duga: Japan prodaje milijarde, Washington kupuje obveznice – je li sustav počeo pucati?

Na najvećem tržištu državnog duga na svijetu upalila su se upozorenja. Prinosi na dugoročne američke obveznice snažno su porasli, Japan smanjuje svoje goleme pozicije, a američko Ministarstvo financija povećava otkup vlastitih dugoročnih obveznica.

Na društvenim mrežama već se govori da je američko tržište obveznica ‘‘puklo’’. Stvarnost je zasad manje dramatična – ali dovoljno ozbiljna da privlači veliku pozornost.

Prema podacima iz objave, prinos na 30-godišnje američke obveznice približio se 5,33 posto, razini kakva nije viđena od 2007. godine. Istodobno je najavljeno povećanje maksimalnog iznosa pojedinih operacija otkupa dugoročnih obveznica s dvije na najmanje četiri milijarde dolara.

Takav potez može poboljšati likvidnost tržišta i smanjiti pritisak na cijene obveznica. Međutim, nije isto što i intervencija američke središnje banke niti automatski znači da ‘‘nitko više ne želi američki dug’’.

Japan dodatno podgrijao nervozu

Posebnu pozornost privlači Japan, najveći strani vlasnik američkih državnih obveznica. Prema podacima navedenima u objavi, japanske pozicije smanjene su za 26,4 milijarde dolara, na oko 1,117 bilijuna dolara.

Tu počinju nagađanja.

Jedna je mogućnost da je prodaja povezana s potrebom Tokija da osigura dolare za obranu jena. Međutim, iz samog pada japanskih Treasury pozicija ne može se zaključiti da Japan masovno napušta američki dug niti da je svaka prodaja izravno povezana s valutnim intervencijama.

Je li američko tržište obveznica pred krizom?

Zasad nema dovoljno dokaza za tvrdnju da je tržište ‘‘slomljeno’’. Ali kombinacija visokih prinosa, golemih potreba SAD-a za financiranjem, poteza velikih stranih vlasnika i povećanih otkupa Ministarstva financija opravdano se pozorno prati.

Ako bi veliki kupci počeli dugoročno smanjivati potražnju za američkim obveznicama, Washington bi mogao biti prisiljen nuditi veće prinose kako bi privukao kapital.

A tada problem više ne bi bio samo američki.

Prinosi na američke obveznice utječu na cijenu kapitala širom svijeta – od hipotekarnih i poslovnih kredita do dionica, zlata i kriptovaluta.

Dakle, financijski sustav zasad nije ‘‘pukao’’. Ali instrumenti na kontrolnoj ploči definitivno su vrijedni gledanja.