Zbogom pameti: Mladi i obrazovani odlaze iz BiH

Iseljavanje iz BiH traje bez prestanka, uzroci te negativne pojave su ekonomske prirode, a zemlju većinom napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi, zbog čega je izložena odljevu pameti. Alarmantni podaci navedeni su u informaciji o stanju iseljeništva koju je napravilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i koja će se u ponedjeljak naći pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Posebno je apostrofirana ogromna nezaposlenost među mladima, koja je u 2014. godini iznosila 65,3 posto. Posao ima samo jedan od osam mladih ljudi starosne dobi od 16 do 24 godine, što je drastična razlika u usporedbi sa zemljama EU gdje radi svaka treća osoba iz ove kategorije.

''Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je BiH suočena sa problemom odljeva pameti. Veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi odlazi iz BiH u potrazi za boljim uvjetima života i zaposlenja, što značajno smanjuje kvalitetu ljudskih resursa u BiH '', navedeno je u izvještaju kojeg je objavio "Glas Srpske".

Vjetar u leđa onima koji odlaze u posljednjih nekoliko godina dalo je i zaključivanje sporazuma o zapošljavanju sa Slovenijom i Njemačkom, uvođenje bezviznog režima i promjena migracijske politike EU. Zbog promjene politike olakšano je useljavanje ljudi sa deficitarnim zanimanjem poput informatičara, liječnika, matematičara, istraživača, visoko kvalificiranih radnika i studenata.

Rasuto u 50 zemalja svijeta živi 1,67 milijuna ljudi

Prema podacima Svjetske banke, iz BiH je otišlo 23,9 posto visokoobrazovanih i 11,1 posto liječnika. Po tom parametru BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u Europi i svijetu. Većina iseljenika prve generacije ima završenu srednju školu - 52,7 posto. Njihovi nasljednici su znatno više okrenuti ka visokom obrazovanju, što je posebno izraženo u skandinavskim zemljama i u SAD. S druge strane, najmanje visokoobrazovanih iseljenika iz BiH otišlo je u tradicionalno "gastarbajterske" zemlje poput Slovenije, Austrije i Njemačke.

Starosna struktura pokazuje da su među iseljenicima zastupljene sve starosne grupe, što znači da se najčešće iseljavaju kompletne obitelji.

''Emigracija za BiH predstavlja i demografski problem. Pored niskog prirodnog priraštaja, koji je posljednjih godina negativan, emigracija je jedan od glavnih uzroka velikog pada populacije na teritoriju BiH'', navedeno je u izvještaju. Podaci Svjetske banke iz prosinca 2015. godine pokazuju da je stopa emigracije u odnosu na broj stanovnika dostigla 44,5 posto, što BiH svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu. Sa tako visokom stopom emigracije BiH je znatno ispred Srbije (18 posto) i Hrvatske (20,9 posto), pa čak i Albanije (43,6 posto), koja je godinama bila vodeća zemalja u svijetu.

Rasuto u 50 zemalja svijeta živi 1,67 milijuna ljudi rođenih u BiH, dok sa njihovim potomcima taj broj doseže čak dva milijuna. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se iza problema iseljavanja krije mnoštvo razloga.

Govoreći o odlasku mladih, on ističe da je pored loše perspektive u BiH važan faktor i izbor zanimanja.

''Mladi nerijetko biraju pogrešne struke za koje će se školovati, pa poslije stjecanja diplome imaju male šanse da pronađu zaposlenje. Poslije godina provedenih na biroima, mladi jednostavno odlučuju da bolji život potraže preko granice. Nažalost, sve više postajemo zemlja iz koje bježi tko može. Može nas spasiti samo više radnih mjesta i investiranja u gospodarstvo'', istaknuo je Pavlović.

Više od polovice iseljenika namjerava se vratiti u BiH

Kap optimizma u moru sivila predstavljaju rezultati istraživanja koji pokazuju da više od polovice iseljenika namjerava vratiti u BiH. Međutim, negativno je da veliki postotak njih ističe da će to učiniti čim ode u mirovinu ili zaradi dovoljno novca.

''Posebnu pažnju treba skrenuti na mlade i obrazovane ljude u iseljeništvu. Istraživanje iz 2011. na uzorku od 847 ispitanika, od kojih je čak 56 posto fakultetski obrazovano, pokazuje da se njih 51 posto namjerava vratiti u BiH, a među njima 64 posto za stalno'', navedeno je u informaciji. Iako postoje uspješni primjeri, obim investiranja iz iseljeništva je nedovoljan.

Za sada je glavni doprinos dijaspore razvoju BiH oličen u doznakama, koje se u zadnjih pet godina kreću između dvije milijarde i 2,3 milijarde KM godišnje, što predstavlja stabilan prihod u zemlji. Udio novčanih doznaka u bruto domaćem proizvodu BiH iznosi između 10 i 15 posto, a veliki potencijal leži i u štednji iseljenika koja je nekoliko puta veća od doznaka.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. siječnja 1998. do 29. prosinca 2015. godine državljanstva BiH se odreklo 69.289 osoba. Najveći broj slučajeva odricanja od državljanstva BiH odnosi se na uvjetovanje prilikom stjecanja državljanstva zemlje u kojoj iseljenici žive, što je posebno izraženo u Njemačkoj i Austriji. Broj naturaliziranih građana BiH koji su stekli državljanstvo države prijema, ne računajući Hrvatsku i Srbiju, iznosi oko 500.000.