Zbog uvjeta EU, slijede otkazi u bh. bolnicama
Ministarstvo zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske morat će smanjiti broj zaposlenog nemedicinskog kadra (administrativni djelatnici, pravnici, spremačice, informatičari...), kojeg je trenutačno oko 26 posto zaposleno u zdravstvenim ustanovama, a, po preporukama Europske unije, udio tih kadrova ne bi smio prelaziti deset posto.
Kako prenosi agencija Birn, prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u prošloj godini udio nemedicinskog kadra u zdravstvu bio je 26 posto. Godinu ranije u zdravstvenom sektoru bilo je zaposleno oko 71,4 posto zdravstvenih djelatnika, dok su ostatak činili administrativni djelatnici, suradnici i zaposlenici niže spreme.
Kad se i ako bude provodio strateški plan za reformu zdravstvenog sustava, BiH mora imati puno više medicinskog kadra nego što je to do sada slučaj. Prema podacima iz 2005. godine, na svakih 100.000 stanovnika u Federaciji BiH bilo je 167 liječnika, dok u državama Europske unije ova stopa iznosi oko 260 njih.
Ne postoji razrađen i jasan plan kako zadržati liječnike koji masovno odlaze iz BiH. Kako prenosi agencija Birn, pozivajući se na podatke Liječničke komore FBiH, broj liječnika koji su napustili javni sustav zdravstva u deset mjeseci 2015. godine iznosio je 300. Zdravstvene institucije ne mogu zadržati liječnički kadar kada je riječ o odlasku u inozemstvo jer im jednostavno ne mogu osigurati primjerne plaće. Zbog opće besparice u nekim bolnicama vlada nestašica lijekova, medicinske opreme, a ne samo stručnog kadra. BiH, kao i ostale zemlje jugoistočne Europe, ima model socijalnog osiguranja gdje zaposlenici i poslodavci uplaćuju doprinose u fondove s javnim upravljanjem iz kojih se financira većina zdravstvenih usluga te se stoga financiranje zdravstva u velikoj mjeri oslanja na oporezivanje plaća i kapacitet poreznih tijela da izvrše naplatu.
U oba entiteta, spominje se u analizi Federalnog ministarstva zdravstva, koja je još odavno napravljena, osnovni izvor financiranja zdravstvene zaštite su zavodi zdravstvenog osiguranja, gdje većina prihoda, 75-80 posto, potječe od poreza na plaću.
Sadašnja stopa doprinosa za formalno zaposlene jedna je od najvećih u ECA regiji, 18 posto od bruto plaće u FBiH i 15 posto od neto plaće u Republici Srpskoj. Pridržavanje zakona relativno je slabo, što dovodi do situacije da većina doprinosa za zdravstveno osiguranje potječe iz javnog sektora. U sustavu postoji prilično netransparentan tok sredstava između različitih izvanproračunskih fondova koji bi trebali uplaćivati doprinose uime svojih korisnika (umirovljenika, prijavljenih nezaposlenih) i ograničenih Vladinih doprinosa uime nekih korisnika koji su oslobođeni plaćanja doprinosa.
